Zašto Balkan postaje ostrvo netolerancije

Crna Gora dobila je novi tip „čojstva i junaštva“. Suosjećanje, solidarnost i humanost - davno su zaboravljene kategorije, a radikalizam je ušao u svakodnevni život
31 komentar(a)
Ažurirano: 07.12.2013. 14:07h

U Hrvatskoj buja mržnja. Nakon ulaska u EU, kaže književnik Miljenko Jergović, počela je galopirajuća nacifikacija i motivisanje narodnih masa da krenu u linč svih manjinaca. Drugi tvrde da nije riječ o fašizaciji, već upotrebljavaju izraz „radikalizacija i talibanizacija društva.“

Radikalizovanje stavova mlade generacije u Bosni i Hercegovini plodno je tlo za nove podjele i netrpeljivosti. Reporteri Radija Slobodna Evropa pitali su osmoškolce da li bi zajedno s Bošnjacima u školu: „Ne, jer mi učimo jedno, a oni drugo. Mi imamo naše, a oni svoje predmete“.

Srbija je društvo organizovane neodgovornosti. Ne smije ništa doći u normalu, naglašavaju sociolozi. Azilanti, Romi, homoseksualci - dio su liste nepodobnih.

Crna Gora dobila je novi tip „čojstva i junaštva“. Suosjećanje, solidarnost i humanost - davno su zaboravljene kategorije, a radikalizam je ušao u svakodnevni život. Kolektivna društvena svijest je u ćorsokaku, kažu sagovornici RSE.

Zašto su se društva u državama regiona u posljednje vrijeme radikalizirala, čak i više nego tokom ratnih godina?

Hrvatsko društvo se svjesno radikalizuje i negativna energija građana sistematski usmjerava od onih koji su ih pokrali i osiromašili, na one koji su različiti po porijeklu, opredjeljenju ili izboru.

Prošlonedjeljni referendum o braku i traženi, protiv ćirilice, samo su uvod u moguće, zlokobnije, scenarije - upozoravaju istoričari, sociolozi i analitičari u tekstu Ankice Barbir Mladinović.

Desničarski protesti u Beogradu (Foto: www.stormfront.org)

Ono što je rat u Bosni i Hercegovini uradio, kada je riječ o podjelama u društvu, još više danas radi tamošnja politika. Najveću cijenu plaćaju mladi, koji, iako žele promjene, su nemoćni da bilo šta promijene.

Analitičari ocjenjuju da upravo njihova neopterećenost smeta vladajućim elitama, jer se njihov opstanak na političkoj sceni zasniva na etničkim animozitetima, navodi Dženana Karabegović u tekstu Društvo na rubu apsurda: Učenje o podjelama.

Etno-nacionalizam koji se ispoljava u ksenofobiji i netoleranciji čini se da i dalje živi u Srbiji. Nedavni protesti protiv azilanata samo su proširili spisak nepoželjnih, na kojem, već odavno, svoje mjesto zauzima LGBT populacija i građani romske nacionalnosti, piše Milan Nešić u tekstu "Za netrpeljivost i ksenofobiju odgovorne političke elite".

Javni diskurs u Crnoj Gori odavno je kontaminiran sve žešćom političkom utakmicom, dok je društvo sve više polarizovano i sve manje spremno za međusobnu komunikaciju i uvažavanje onih koji su drugačiji.

U tako radikalizovanom ambijentu najviše stradaju oni koji pokušavaju da sačuvaju svoj individualni sistem vrijednosti koji je najrječitije opisao Marko Miljanov u svojim „primjerima čojstva i junaštva”, piše Dimitrije Jovićević u tekstu "Izražena polarizacija u crnogorskom društvu".

Galerija