U Bosni i Hercegovini sve je spremno za prvi poslijeratni popis stanovništva koji će biti sproveden od prvog do 15-tog oktobra ove godine. Pažnju javnosti posebno privlači izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i maternjem jeziku.
Popis će pokazati koliko u Bosni i Hercegovini živi Srba, Hrvata i Bošnjaka. To je važno, jer se na osnovu tih podataka formira vlast u Dejtonskim sporazumom podijeljenoj državi.
Pred prvi oktobar najavljen je dolazak građana Bosne i Hercegovine, uglavnom Bošnjaka, iz dijaspore. Pitanje je kako će oni biti popisani i da li, ukoliko se izjasne kao stalni stanovnici, to može znatnije uticati na rezultate popisa.
U mnogim gradovima Danske i Švedske pojavili su se plakati sa uputstvima kako se izjasniti na popisu u BiH. Bošnjačka dijaspora je najbrojnija i organizovano se sprema na dolazak u BiH 1. oktobra.
"Mi poštujemo metod koji je propisala Agencija za statistiku BiH. Tamo se kaže da popisivač mora da poštuje ono što mu kaže onaj koji se popisuje, dakle ne treba mu ni lična karta ni pasoš", kaže Senadin Lavić iz Fondacije popis 2013.
Pitanje je zato kako provjeriti da li ti građani ispunjavaju uslove da se popišu kao stalni stanovnici BiH. Po zakonu na to nemaju pravo oni koji su van BiH godinu ili više.
"Ukoliko se uoči pojava velikog dolaska, onda je to problem i treba da reaguje popisna komisija", kaže Radmila Čičković, direktorka Zavoda za statistiku.
Prašinu su podigli i spotovi u kojima su djeca iskorišćena za širenje političkih poruka. Jedni kažu zloupotreba djece, drugi ne vide ništa sporno.
U Srpskom demografskom forumu smatraju da kampanja Bošnjaka neće imati velikog značaja i da neće doprinijeti željenom cilju da ih na popisu bude više od 50 odsto.
"Bošnjaci danas kao i prije 40 godina imaju problem identiteta, taj problem opterećuje i druga dva naroda i ti problemi neće biti riješeni poslije popisa", kaže Slobodan Nagradić iz Srpskog demokratskog foruma.
"U BiH svi građani ili državljani BiH su Bosanci, Bošnjak je kulturološka oznaka za jedan narod i ona je iste vrijednosti po imenu kao Srbin ili Albanac", kaže Senadin Lavić.
Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je 1991. godine. Tada je u BiH bilo najviše Bošnjaka, zatim Srba, pa Hrvata. Popis poslije 22 godine trebalo bi da pokaže pravo stanje u državi.
Galerija
Bonus video:
