Evropska unija je juče napravila još jedan korak u pravcu uvođenja finansijskih sankcija Hrvatskoj, frustrirana što Zagreb nije uspio da svoj zakon o izručenju usaglasi sa zakonom Evropske unije.
Evropska komisija saopštila je da Hrvatska ima dvije sedmice da izmijeni zakon ili će joj biti suspendovana finansijska pomoć, koja će zaustaviti njene napore na poboljšanju granične kontrole i naškoditi njenim naporima da se priključi Šengen zoni.
Vivijen Reding, evropska komesarka za pravosuđe, optužila je Zagreb za „zloupotrebu povjerenja“ i poručila da on mora ispuniti zahtjeve.
Portparolka Redingove, Mina Andreeva, objasnila je da bi Hrvatskoj mogao biti uveden „pojačan nadzor“ nad sprovođenjem EU odredbi o pravosuđu i unutrašnjim poslovima, uključujući namjensko trošenje fondova EU za te sektore i pripremu zemlje za ugrađivanje u šengenski prostor. Hrvatska je za tu svrhu već dobila 40 miliona eura, a bilo je predviđeno da joj se dodijeli još 80 miliona eura – na koje bi mogla biti stavljena zabrana.
Spor se tiče zakona koji je hrvatski parlament izmijenio samo tri dana prije nego što je zemlja ušla u EU 1. jula ove godine. Tom izmjenom onemogućeno je da optuženi ili osuđeni za zločine počinjene prije avgusta 2002. budu izručeni.
Rojters ističe da nije neobično da Komisija preduzme korake protiv članice, ali nikada se to nije desilo odmah pošto je neka zemlja postala dio Unije
„Komisija je konstantno tražila hitnu i bezuslovnu izmjenu hrvatskog zakona o primjeni evropskog naloga za hapšenje“, navodi se u jučerašnjem saopštenju Komisije.
Ističući da je Hrvatskoj trebalo svega nekoliko dana za izmjenu spornog zakona, Komisija je poručila da „njegovo vraćanje na usaglašenu verziju ne bi trebalo da traje duže od toga“.
Potpredsjednica vlade i šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić izrazila je juče uvjerenje da će Zagreb rješiti spor s Evropskom komisijom.
„Ne treba trčati pred rudu, nije gotovo dok nije gotovo, o toj temi se dogovaramo. Mislim da ćemo probleme riješiti“.
Hrvatski premijer iz redova socijaldemokrata, Zoran Milanović, kazao je juče u parlamentu da će zakon biti izmijenjen ali da će stupiti na snagu tek u julu naredne godine nakon što su poslanici odobrili izmjene ustava kako bi omogućili gonjenje politički motivisanih ubistava bez obzira na period kada su oni počinjeni.
„Izmijenićemo zakon i zatražiti odlaganje njegove primjene, ali niko ne bi smio da sumnja da će se svi osumnjičeni na kraju suočiti a pravdom“, kazao je.
Komisija je dala članicama EU dvije sedmice da se konsultuju po pitanju sankcija prije nego što sprovede mjere. S obzirom na to da s konsultacije samo formalnost, jedini način da sankcije budu spriječene je da Hrvatska izmijeni zakon.
Rojters ističe da nije neobično da Komisija preduzme korake protiv članice, ali nikada se to nije desilo odmah pošto je neka zemlja postala dio Unije.
Opozicioni HDZ optužio je ljevičarsku vladu da prilagođava zakon kako bi zaštitio bivšeg šefa hrvatske tajne službe Josipa Perkovića.
Perković je radio za Udbu i vodio obavještajnu službu nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost. Njemačka traži njegovo izručenje zbog ubistva jugoslovenskog disidenta Stjepana Đurekovića 1983. u Bavarskoj.
Više nije primjer za proširenje
Hrvatska više nije primjer za proširenje, stiče se utisak nakon jučerašnjeg sastanka predsjednika Evropske komisije sa albanskim premijerom Edijem Ramom, koji je bio u radnoj posjeti.
Poznavajući kako se to radi, i kako su izgledali susreti sa političarima iz regiona, Žoze Manuel Baroso bi rekao:
„Evo, nedavno smo poželjeli dobrodošlicu Hrvatskoj, to je primjer kako zemlja, ako ispunjava kriterijume, može zaista postati članica Unije.“
Ovaj put to nije izgovorio, kao što ni prije nekoliko dana, u svom najvažnijem godišnjem obraćanju, Govoru o stanju Unije, nije pomenuo novu članicu evropske zajednice. Najava nervoze kako će se sukob Zagreba i Brisela reflektovati na proširenje, u kabinetu komesara Štefana Filea, bila je primjetna od prvih dana insistiranja Hrvatske na leksu Perković.
Ekipa diplomata koja radi na proširenju smatrala je vrlo tačnim raniju izjavu švedskog šefa diplomatije Karla Bilta da će od ponašanja Hrvatske kao članice zavisiti i pogled na druge zemlje u proširenju.
Proklizavanje na obavezama Hrvatske prema EU potkopava, ni krive ni dužne, i napore kandidata u procesu proširenja, pa je to razlog zašto se File pridružio potpredsjednici Komisije Reding i predsjedniku Barosu da se Hrvatska sankcijama nagovori da koriguje svoj stav.
Galerija
Bonus video:
