U Beogradu održana "Parada u četiri zida"

Skup "Parada u četiri zida", održan umjesto zabranjene Parade ponosa, završen je protestom ispred zgrade beogradskog Medija centra. Događaj su obezbjeđivale jake policijske snage.
9 komentar(a)
Ažurirano: 06.10.2012. 11:46h

Članovi Organizacionog odbora ovogodišnje "Parade ponosa" danas su okončali okupljanja u "četiri zida", tako što su sjeli na stiropore ispred zgrade Medija centra na Terazijama.

Uz zastave duginih boja koje simbolizuzuju LGBT pokret, oni su pokazali i transparent sa brojevima 28. septembar 2013. za kada su najavili sljedeću paradu ponosa.

"Nadamo se da će vlasti imati dovoljno vremena da nam za godinu dana omoguće šetnju od 970 koraka", poručili su predstavnici Oganizacionog odbora ovogodišnjeg Prajda.

Prethodno su organizatori "Parade ponosa" na konferenciji za novinare saopštili da su premijeru i prvom potpredsjedniku vlade uputili zahtjeve za razgovor o svim stvarima, a ne samo o organizaciji Parade, koje muče LGBT populaciju u Srbiji.

Goran Miletić iz Organizacionog odbora "Parade ponosa" rekao je da su i od sudija Ustavnog suda tražili da se oglase, jer su zabranu održavanja Prajda 2009. godine proglasili neustavnom.

Konferenciji su, pored velikog broja predstavnika nevladinih organizacija, prisustvovali domaći i strani aktivisti, a organizatori i njihovi gosti su poručili da otkazivanje Parade predstavlja veliko razočarenje i da je time vlada pala na prvom testu kada su u pitanju ljudska prava.

"Evropska unija neće prihvatiti nejednakost i homofobiju, jer društvo treba da bude utemeljeno na tim principima", poručila je švedska ministarka za evropske poslove Brigita Olson.

Ona je istakla da svi treba da imaju pravo da ustanu ponosno i kažu šta su i dodala da je razočarana zbog zabrane "Parade ponosa".

"Prajd je zabranjen u jednom evropskom gradu i to predstavlja diskriminaciju. To nije Evropa u kojoj želim da živim", rekla je Olson i pozvala sve političare da izađu iz zabrana netolerancije. Ukazujući da se vrijemena mijenjaju svuda, pa i u Srbiji, ona je istakla da je pristalica proširenja EU, ali da to podrazumijeva i određene obaveze kada su u pitanju ljudska i manjinska prava, sloboda okupljanja i govora.

"Obaveza vlade u Srbiji je da ispuni svoje obaveze kada su u pitanju ljudska prava", rekla je Olson.

Poslanik Evropskog parlamenta Holandije Marija Kornelisan je rekla da je održavanje "Prajd vika" velika pobjeda za LGBT zajednicu u Srbiji i da treba da i dalje šalju poruku da neće biti ućutkani, već da su sve vidljiviji.

Ona je istakla da je zabrana Parade veliko razočarenje, da je vlada time "odlučila da pobijede huligani i da nije uspjela da položi prvi test".

Kornelisan je članovima Organizacionog odbora predala pano sa likovima ljudi koji su virtuelno podržali održavnje Prajda.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer je poručio okupljenima da niko ne smije da im zabrani pravo na okupljanje i da je frustrirajuća činjenica da, umjesto da po lijepom vremenu prošetaju ulicama, moraju da Paradu održe u zatvorenom prostoru.

Na početku konferencije prisutni su minutom ćutanja odali počast direktoru Beogradskog centra za ljudska prava prof. dr Vojinu Dimitrijeviću koji je preminuo juče, a istaknuto je da je njegovom smrću Srbija izgubila velikog borca za građansko društvo, ljudska prava i pravnu državu.

Skup su obezbjeđivale jake policijske snage, od kojih su neki policijci bili i sa opremom za razbijanje demonstracija.

Učesnici Prajda, koji su sjeli na stiropor ispred ulaza u Medija centar, prenijeli su novinarima i da im policija nije dozvolila da izađu na ulicu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je u četvrtak održavanje Parade ponosa i svih skupova koji su bili zakazani za danas, a organizatori Prajda najavili su da će se zbog te odluke obratiti Ustavnom sudu.

Srpske vlasti zabranile su Paradu i prošle godine, a 2010. godine Parada ponosa završila se sukobima između policije i ultrnacionalističkih grupa u kojima je povrijeđeno 150 ljudi.

Galerija

Bonus video: