Suđenje Ratku Mladiću počinje sljedeće nedjelje u Haškom tribunalu, gotovo 17 godina nakon što su njegove snage potpuno preuzele kontrolu nad istočnom Bosnom, počinivši masakr nad osam hiljada Muslimana u Srebrenici.
Međutim, nakon odluke Centralne izborne komisije BiH ove nedjelje, Mladićevi sljedbenici bi mogli osvojiti vlast u tom gradu.
Izborna komisija je u ponedjeljak odlučila da će lokalni izbori u BiH biti održani 7. oktobra, i to po važećim izbornim zakonima u svim opštinama.
Srebrenica je 2008. godine dobila poseban status, što je omogućilo bosanskim Muslimanima koji su pobjegli od masakra da glasaju na lokalnim izborima.
Prema važećem zakonu, glasanje je moguće samo prema mjestu prebivališta.
Postoji velika vjerovatnoća da će u oktobru na čelo grada doći Srbin i vlast koja poriče najgori pojedinačni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata, piše londonski „Gardijan“.
„Želimo da ljudima koji su rođeni ovdje i koji su pobjegli od masovnog ubistva, bude omogućeno da glasaju u Srebrenici,“ rekao je gradonačelnik Ćamil Duraković. „U suprotnom, grad će preuzeti političari koji propagiraju laži, koji negiraju genocid.“
„Gardijan“ piše da bi odluku komisije o sprovođenju izbora mogao oboriti međunarodni predstavnik, koji u skladu sa takozvanim bonskim ovlašćenjima ima praktično apsolutnu vlast u Bosni, iako ih on nerado koristi.
Incko nemoćan
Prije rata, od oko 37.000 stanovnika, 80 odsto stanovništva Srebrenice, činili su Bošnjaci.
„Ne može međunarodnoj zajednici biti više stalo za biračko tijelo od samih političara“, rekao je „Gardijanu“ jedan zapadni diplomata. „Stranke se moraju pozabaviti situacijom poput ove blagovremeno i koordinirano, a ne da zavise od međunarodne zajednice u nametanju rješenja u posljednjem trenutku.“
Zapadne diplomate su rekle da su u polemici najglasniji bili Amerikanci i da se oni protive tome da se Srebrenici dodijeli specijalni status.
„Nažalost, Amerikanci ne žele da nas podrže ove godine“, rekao je Duraković. „Ovo je pravno, političko, moralno i humanitarno pitanje. Međunarodna zajednica ima svoje obaveze. Međutim, ona nije na strani žrtava.“
Prije rata, od oko 37.000 stanovnika, 80 odsto stanovništva Srebrenice, činili su Bošnjaci.
Prema današnjim procjenama, od 6.000-7.000 ljudi koji žive u samoj Srebrenici, oko 30 odsto su Bošnjaci, a ostalo Srbi, objavio je BIRN.
Stranke za izmjenu izbornog zakona
Bošnjaci koji su pobjegli od masakra uglavnom žive u Federaciji BiH. Dvije tamošnje glavne stranke, Socijaldemokratska partija (SDP) BiH i Stranka demokratske akcije (SDA), na meti su optužbi da ne čine dovoljno da riješe to pitanje u korist srebreničkih Bošnjaka, jer bi im to podrilo podršku u Federaciji.
„Izborni zakon se mora promijeniti. Od ključnog značaja je da Srebrenica bude izuzetak“, rekao je Emir Suljagić, koji je preživio masakr i napisao memoar o svojim iskustvima 1995. „Ne možemo dozvoliti da genocid bude način za legalizovanje i legitimisanje preuzimanja djelova ove zemlje.“
I predstavnici udruženja porodica žrtava su saopštili da će uskraćivanje glasanja ljudima porijeklom iz Srebrenice značiti „početak legalizacije genocida”.
„Genocid će biti nagrađen, a odgovorni za to biće bošnjački političari“, rečeno je u saopštenju jednog udruženja.
Četiri najuticajnije stranke u BiH, SDA, SDP, Savez za bolju budućnost i Stranka za BiH, lobiraju za izmjenu izbornog zakona, kako bi se omogućilo svima koji su imali prebivalište u Srebrenici 1991. da glasaju na lokalnim izborima u tom gradu, bez obzira na etničku pripadnost ili trenutno mjesto prebivališta.
„Ako ne postignemo dobar sporazum u narednih nekoliko dana, mi u SDA razmišljamo o bojkotu lokalnih izbora“, rekao je lider SDA Sulejman Tihić, prenio je BIRN.
Pored izmjene izbornog zakona, druga opcija koja se pominje kao rješenje za Srebrenicu je da sve bošnjačke stranke imaju jednog kandidata za koga će glasati svi Bošnjaci i tako osigurati većinu.
Galerija
Bonus video:
