Ako ne ukroti potrošnju, Sloveniju čeka grčki scenario

Iako je Vlada obećavala manji budžetski deficit, pomoć koja je upućena Željeznici Slovenije i Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), mogle bi loše uticati na ekonomsko stanje u toj zemlji.
0 komentar(a)
Ažurirano: 28.05.2011. 12:23h

Slovenija će krenuti putem Grčke, Irske i Portugalije ako ne ukroti potrošnju, budžetski deficit i rast zaduženosti, upozorio je guverner Centralne banke te zemlje, Marko Kranjec.On je kazao da će ove godine budžetski deficit Slovenije porasti zbog pomoći preduzećima koja su u vlasništvu države, prenosi B92.Iako je Vlada obećavala manji budžetski deficit, pomoć koja je upućena Željeznici Slovenije i Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), mogle bi loše uticati na ekonomsko stanje u toj zemlji. "Dok se budžet ne bude uravnotežio, nema smisla razgovarati o prestrukturisanju dugova", kazao je Kranjec i dodao da bi moguće odbijanje uvođenja penzijske reforme, o čemu će se odlučivati na referendumu 5. juna, moglo da dovede do još veće zaduženosti Slovenije, zbog čega bi sigurno porasle i kamate za državu i preduzeća.Kranjec je rekao i da su marže tamošnjih banaka, u poređenju sa bankama u inostranstvu i slovenačkim bankama čiji su vlasnici stranci, previsoke, što je neizdrživo za privredu, ali se negativno odražava i na same finansijske institucije. "Domaće vlasništvo bankarskog sistema je poželjno, ali i to ima svoju cijenu", ocijenio je Kranjec i naveo primjer kredita za milion eura koji u eurozoni ima kamatu za preduzeća od oko 3,6 odsto plus Eurobor. Taj isti kredit, kako je objasnio, u domaćim bankama čiji vlasnici su stranci iznosi 4,9 odsto, a u velikim slovenačkim bankama 5,4 odsto plus Eurobor, dok manje slovenačke banke uz Eurobor traže i kamatu od šest odsto. Kranjec istovremeno ističe da su slovenačka preduzeća iz realnog sektora bitno zaduženija od sličnih preduzeća u inostranstvu, zbog čega banke često nemaju interes da im odobravaju kredite. Pored toga Banka Slovenije nedavno je povećala koeficijent kapitalne adekvatnosti NLB-a, koja je u većinskom vlasništvu države. Zbog toga se sve češće nezvanično pominje da će ta banka morati da se dokapitalizuje još jednom, iako je to već učinjeno prije par meseci i to sa 250 miliona eura, od čega je većinu novca uplatila upravo država.

Ukoliko NLB uspije da proda Banku Celje, biće joj potrebna još jedna dokapitalizacija od oko 150 miliona eura, u suprotnom će biti potrebno skupiti još 250 miliona eura za NLB.

Bonus video: