Srbija sjutra predaje odgovore na Upitnik Evropske komisije

Proces od podnošenja zahtjeva za članstvo do dobijanja statusa kanidadata, koji su dosad podnijele zemlje zapadnog Balkana, trajao je jednu do dvije godine
62 pregleda 0 komentar(a)
Mirko Cvetković, Foto: Reuters
Mirko Cvetković, Foto: Reuters
Ažurirano: 30.01.2011. 12:59h

Odgovori Beograda na Upitnik Evropske komisije (EK) o spremnosti Srbije za kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji (EU) predstavljaju i zvaničan i kvalitativni krupan korak naprijed u evropskoj integraciji Srbije, prenose evropski diplomatski izvori u Briselu.

Odgovori koje će sjutra u Briselu predati premijer Mirko Cvetković, bez sumnje moraće da budu dopunjeni, ali je realno očekivati da EK polovinom godine dobije jasnu sliku o tome dokle je Srbija napredovala u evropskim reformama i da najesen spremi Savjetu ministara EU mišljenje, a možda i predlog za početak pregovora sa Srbijom.

Hapšenje Mladića i Hadžića važan zaokret

Pred Srbijom stoje krupni izazovi i kad je riječ o dokazivanju pune saradnje s Haškim sudom i presudno važnom dovršetku pravosudne reforme kao preduslova za suzbijanje korupcije.

Svi sagovornici u Evropskoj uniji smatraju da bi hapšenje haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića bilo izuzetno važan zaokret koji bi vrlo vjerovatno ubrzao približavanje Srbije Uniji.

Premijer Cvetković će zajedno sa srpskom ministarkom pravde Snežanom Malović upravo zato u utorak razgovarati sa evropskom komesarkom za pravosuđe Vivijan Reding o onome šta je vlada u Beogradu učinila i šta priprema da učini u skladu s preporukama EK.

Evropski komesar za proširivanje Štefan File je prošle nedjelje u EP izjavio da je Srbija sad "na dobrom putu" da uspješno dovrši reformu pravosuđa.

Srbija ključna za stabilizaciju regiona

Na Srbiju se gleda, kako je rečeno agenciji Beta, kao na ključnu zemlju za proces uključivanja cijelog zapadnog Balkana i stabilizaciju regiona, što je prošle nedjelje podvukao i predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek posleij susreta s predsjednicom srpskog parlamenta Slavicom Đukić Dejanović.

Šef diplomatije Mađarske, zemlje predsjedavajuće EU, Janoš Martonji prošle srijede u Spoljnopolitičkom odboru EP ocijenio je da unutar Unije i dalje postoji "zamor" i nespremnost da se ide na ulazak novih članica u EU, ali je podvukao da je upravo zato važno da se proces pridruživanja osnaži kvalitativnim koracima koji će odagnati podozrenje u svrsishodnost uključivanja zemalja zapadnog Balkana u redove evropske dvadesetsedmorice.

Hrvatska u EU 2014?

Sad se već spominje i mogućnost da Hrvatska tek 2014. postane članica EU, zato što se smatra da vlada u Zagrebu teško može da u međuvremenu ispuni sve uslove i sprovede reforme kad je u pitanju djelovanje pravosuđa i borba protiv korupcije, tako i kad je reč o punoj saradnji s Haškim sudom, na šta bar zasad ima bitnih primjedbi tužilaštvo tribunala u Hagu, a krupne zamjerke o tome i poglavito holandska vlada.

U Evropskoj komisiji je Beti rečeno da bi vidan napredak u sprovođenju evropskih reformi u Srbiji, bitnoj zemlji regiona, doprinio učvršćenju uvjerenja da će proširivanje, kao i dosad, donijeti ekonomsku i bezbjednosnu korist samoj EU, a povoljno mišljenje Evropske komisije o spremnosti Srbije da dobije status kandidata za članstvo bi tome veoma doprinijelo.

Premijer Cvetković će zajedno s potpredsjednikom srpske vlade za evropske integracije Božidarom Đelićem sjutra komesaru EK štefanu Fileu uručiti odgovore na blizu 2.500 pitanja iz Upitnika EK.

Srbija je zahtjev za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU podnijela 22. decembra 2009. godine, a Savjet ministara EU je 25. oktobra ove godine zatražio od Evropske komisije da izradi mišljenje o kandidaturi Srbije.

Tada je naglašeno da će puna saradnja sa Haškim sudom, a to znači da Beograd pruži dokaze da čini sve da uhapsi odbjegle optuženike Mladića i Hadžića, ostati preduslov za dalji napredak Srbije u evropskim integracijama.

Proces od podnošenja zahtjeva za članstvo do dobijanja statusa kanidadata, koji su dosad podnijele zemlje zapadnog Balkana, trajao je jednu do dvije godine.

Do sada su status kandidata za punopravno članstvo u EU dobili Hrvatska koja je pri kraju pristupih pregovora, i Makedonija, kojoj je u decembru 2005. odobren status kanddata, ali još nije dobila datum početka pristupnih pregvora.

Direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije Milica Delević koja će sjutra zajedno s premijerom Cvetkovićem doputovati u Brisel, ocijenila je da nije realno da u sljedećoj godini svi nedostaci konstatovani u novembarskom izvještaju EK o napretku Srbije budu otklonjeni.

Zato je srpska vlada usvojila i Akcioni plan vlade kojim su predviđene sve važne mjere u oblastima ključnim za to da Srbija stekne status kandidata za članstvo u EU.

Bonus video: