U njemu je preminula bar jedna osoba tvrdi Balkanska regionalna istraživačka mreža a prenosi B 92.
Prema podacima hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, više od 400 hrvatskih vojnika i civila bilo je u Nišu, a svjedoci tvrde da je taj logor postojao od sredine novembra 1991. do kraja februara 1992.
Prema njihovim tvrdnjama, on je bio jedan od "najgorih kroz koji su hrvatski zatvorenici prošli u Srbiji".
Predsjednik Komisije za nestala lica Srbije, Veljko Odalović rekao je da je na niškom Novom groblju u julu 2010. ekshumacijom otkriveno deset tijela, kao i da su iskopavanja izvedena na zahtjev hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe.
"Nepobitno je utvrđeno da je jedno tijelo najdirektnije vezano za lica iz Hrvatske koja su 1991. bila u sabirnim centrima na teritorijama Srbije i dio njih je bio privremeno smješten u Nišu", rekao je Odalović.
Prema njegovim riječima, identifikovan je Petar Mesić, sa hrvatskog spiska nestalih osoba, dok je autopsija za ostalih devet tijela koja su sahranjena bez ličnih dokumenata, još uvijek u toku te nije jasno da li i ona potiču iz Hrvatske.
Predsjednik hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe Ivan Grujić rekao je da je najmanje 447 hrvatskih državljana prošlo kroz sistem razmjene u Nišu, gdje su bili zarobljeni u vojno-istražnom zatvoru i kazneno-popravnom domu, a gdje su premešteni uglavnom pošto su logori u Begejcima i Stajićevu u Vojvodini zatvoreni 1991. godine.
Grujić objašnjava da su na prostoru bivše Jugoslavije 1991. i 1992. postojali logori i zatvori koji su činili jedinstveni sistem pod zapovjedništvom JNA, a bilo ih je na području Srbije, BiH, Crne Gore i na okupiranom području Hrvatske.
"U svim tim zatvorima u Srbiji su se događala psihička i fizička zlostavljanja, bez izuzetka", kaže Grujić i dodaje da su logori zatvoreni kada je međunarodna zajednica počela s jačim monitoringom i pritiskom.
Hrvatska Komisija navodi da je iz tih zatvora od decembra 1991. do avgusta 1992. razmijenjeno ukupno 7.666 osoba - 219 maloljetnika, 932 žene i 424 osobe starije od 60 godina, kao i da je bilo 46 posto civila, 52 posto vojnika, dok za ostale nije utvrđen status.
Predsjednik udruženja "Vukovar 1991" Zoran Šangut koji je imao 21 godinu kada je bio zarobljen, ukupno je proveo 130 dana u logorima u Stajićevu, Nišu i Sremskoj Mitrovici 1991. i 1992.
"U niškom zatvoru tukli su nas šakama, čizmama, palicama, a najžešće na dan kada su prve zemlje službeno priznale nezavisnost Hrvatske", kaže Šangut.
Hrvatsko udruženje "Vukovar 1991" je 2008. godine Tužilaštvu za ratne zločine Srbije predalo prijavu protiv nepoznatih osoba zbog počinjenog krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u nekoliko logora, uključujući logor u Nišu.
Nije jasno kada će biti pokrenuta istraga po prijavi udruženja "Vukovar 1991", najviše zbog toga što Vojska Srbije, nasljednik bivše JNA, nema nikakve informacije o postojanju zatvora za hrvatske zarobljenike u Nišu.
Zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić potvrdio je da je pretkrivični postupak u toku i da postoje "neka nova saznanja koja se u najvećoj mjeri odnose na prikrivanje ovog zločina, a najviše podataka za sada je prikupljeno za centre Stajićevo i Begejci".
Bonus video:
