Kada je nova predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, kazala da će predložiti bivšeg mađarskog ministra pravde Lasla Tročanjija za komesara za politiku susjedstva i proširenja, oglasila su se zvona za uzbunu u državama na Zapadnom Balkanu koje žele da uđu u EU, kao i mnogih NVO koje se bore za zaštitu ljudskih prava i ključnih aktera civilnog sektora u regionu, navodi se u članku lista „New Europe”.
Kritičari u EU Tročanjija gledaju kao jednog od glavnih aktera podrivanja pravosudnog sistema tokom vladavine mađarskog premijera Viktora Orbana, navodi list i podsjeća da je upravo Tročanji, kao ministar pravde, uveo niz zakona zbog kojih se Mađarska sukobila sa tom istom Komisijom u koju on sada želi da uđe. Briselski nedjeljnik takođe ističe da je Tročanji nadgledao uvođenje mjera koje su dovele do toga da Centralni evropski univerzitet bude primoran da napusti Budimpeštu.
Prije nego nominovani komesari preuzmu dužnost, Evropski parlament će održati saslušanja, a konačna odluka je u rukama poslanika, koji će se vjerovatno izjasniti na sjednici u oktobru.
„New Europe” navodi da je sasvim izvjesno da će se svaki kandidat iz Orbanove Mađarske suočiti sa otporom, a Tročanjijeva nominacija smatra se jednim od prvih testova nove predsjednice EK. Pojedini već postavljaju pitanje ko je rezervni kandidat za Tročanjija i da li uopšte iko koga podržava Orban može dobiti odobrenje poslanika. Drugi analitičari postavljaju pitanje zašto se Fon der Lajenova odlučila da komesarijat za proširenje, koji nije beznačajan, povjeri kandidatu kojeg bi izabrao Orban čije su demokratske kredencije žestoko dovedene u pitanje.
Orbanovom prethodnom kandidatu za mjesto u Komisiji, Tiboru Navračiču, dodijeljen je resor manjeg profila u vidu komesarijata za obrazovanje, kulturu, omladinu i sport.
Navračič je, prema pisanju lista, morao stalno da balansira između Brisela i Budimpešte. Zanimljivo je međutim to što je i Navračič takođe bio bivši ministar pravde, navodi se u članku.
Tročanjijevoj nominaciji se, kako navodi „New Europe”, najmanje obradovao premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, koji je uložio skoro svu svoju energiju u napredovanje njegove zemlje na putu za članstvo u NATO i EU.
Za to ima više razloga, ali najvažniji je onaj da je Mađarska odlučila da dodijeli politički azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom.
Skoplje traži izručenje Gruevskog, ali ne previše energično kako Budimpešta ne bi promijenila svoj stav o drugom važnom pitanju o kojem će se odlučivati u oktobru, odnosno o tome da li će biti dodijeljeni datumi za zvanični početak pregovora o prijemu Albanije i Sjeverne Makedonije u EU.
Do sada je Mađarska unutar Višegradske grupe vjerovatno bila najglasniji zagovornik brzog širenja EU na Zapadni Balkan.
Mada pozitivni ishod, makar za Sjevernu Makedoniju, sada djeluje donekle vjerovatnije nego ljetos kada je odluka odložena jer ključne države članice nijesu mogle da se dogovore, Orbanova odluka da nominuje Tročanjija će jasno zakomplikovati stvari na načine koje još ne možemo ni da zamislimo, navodi briselski nedjeljnik.
Prema saznanjima „New Europe”, Skopljem kruže glasine da bi Orban ili novoimenovana Komisija zajedno sa Tročanjijem mogli pokušati da izvrše pritisak na Zaeva da prihvati povratak Gruevskog. Zaev bi mogao odbiti, odbacujući pritisak kao ucjenu i sazvati vanredne izbore. To međutim zavisi od toga kakva će biti odluka o datumu pregovora za prijem u EU, pošto je Zaev nekoliko puta nagovijestio da će sazvati izbore ukoliko ne dobije datum.
Bonus video:
