predsjednik srbije bio vodeća figura u kampanji

Vučić vlada, pola Srbije nije glasalo

Koalicija Aleksandar Vučić - za našu djecu odnijela ubjedljivu pobjedu na izborima u Srbiji, prema preliminarnim podacima cenzus prešle još samo dvije liste, odziv birača oko 48 odsto

32414 pregleda 279 reakcija 37 komentar(a)
Vučić kazao da će vlada biti formirana u zakonskom roku, Foto: Beta/AP
Vučić kazao da će vlada biti formirana u zakonskom roku, Foto: Beta/AP

Koalicija Aleksandar Vučić - za našu djecu, okupljena oko Srpske napredne stranke odnijela je ubjedljivu pobjedu na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Srbiji, a izborni prag prema preliminarnim rezultatima prešle su još samo dvije izborne liste, Koalicija Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije i lista Aleksandar Šapić - pobjeda za Srbiju.

Sjenku na trijumf SNS i predsjednika Aleksandra Vučića baca odziv birača koji je do 19 sati bio 45,5 odsto što je za 7,6 odsto manje nego na prethodnim izborima 2016. godine. Do kasno sinoć nijesu saopšteni precizni podaci o izlaznosti birača, a mediji su objavili da je odziv bio oko 48 odsto.

Nakon saopštenja rezultata Vučić je proglasio pobjedu rekavši da „mada je u politici jako dugo ovakav trenutak nikada nije doživio“. Vučić je naveo da je od nešto manje od tri miliona i 300 hiljada birača koji su juče glasali, SNS dobila više od dva miliona glasova što je „apsolutna pobjeda”.

„Ovo je istorijska pobjeda, istorijski trenutak. Dobili smo odgomno povjerenje građana. Dobili smo više dva miliona glasova, pobijedili smo svugdje, pobijedili tamo gdje nikada prije nismo, pobijedili smo smo strahovito uvjerljivo“, rekao je Vučić nakon objave prvih rezultata. „Dobili smo i veliko upozorenje naroda da moramo da budemo još odgovorniji, ozbiljniji i marljiviji. Da napravimo najbolji mogući rezultat za narod i građane“, kazao je Vučić.

Prema projekcijama Isposa i Cesida lista okupljena oko SNS-a je osvojila 62,2 odsto glasova, koalicija Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije 10,6 odsto, dok je lista Aleksandar Šapić - pobjeda za Srbiju osvojila 4 odsto glasova.

Sinoć je najbliži prelasku cenzusa je Pokret za obnovu kraljevine Srbije (POKS) sa 2,9 odsto glasova. Po prvim podacima cenzus nijesu prešle Srpska radikalna stranka koja je osvojila 2,2 odsto glsova, POKS sa 2,8 odsto, Suverenisti sa 2,6 odsto ni koalicija Metla za koju je glasalo 2,4 izašlih birača. Predstavnike u parlamentu prema preliminarnim rezultatima izbora neće imati ni Pokret slobodnih građana koje predvodi Sergej Trifunović koji je osvojio oko 1,8 odsto glasova.

„Vučić je potpuno uspio uništiti političku strukturu u Srbiji. Vučić sprovodi inženjering na ljudima, ovo je bezizlazna situacija. Nije normalno da jedna stranka ima više od 60 odsto, a prva sljedeća 10 odsto”, rekao je bivši srpski predsjednik Boris Tadić za N1.

Tadić je rekao da je pitanje koliko je ljudi zapravo izašlo na izbore, i da li je „ubrzavanje“ broja izašlih u posljednja dva sata svjedočanstvo da je Vučić „nacimavao“ rezultat da bi imao potreban legitimitet.

Navodeći kao razlog nedostatak uslova za održavanje slobodnih i fer izbora i opasnost po javno zdravlje, nekoliko vodećih opozicionih grupa na čelu sa Savezom za Srbiju (SzS) je bojkotovalo izbore.

Sergej Trifunivić lider Pokreta slobodnih gradjana koji se oglušio o pozive glavne opozicione grupe na bojkot ocijenio je sinoć da će se kampanja koju je njegova politička opcija vodila, u budućnosti „izučavati kako ne treba“ raditi, ali da će ta stranka da se bori za „ozdravljenje Srbije“.

Mada srpski glasači juče nijesu birali predsjednika, Vučić je dominirao kampanjom preko mejnstrim medija koje kontroliše, kritikujući i ismijavajući protivnike. Odbacio je optužbe za zloupotrebu ceremonijalnih ovlaštenja predsjednika preuzevši vodeću ulogu u kamapnji.

Analitičari smatraju da su jučerašnji izbori u Srbiji već unaprijed bili odlučeni jer ih je vlada sazvala u uslovima kada je znala da će pobijediti i da je sada konačno dobila mandat da dodatno oslabi ionalno slabu opoziciju.

Vladajuća stranka ima koristi od „medijskog pejzaža“ u kojem dominiraju prorežimski mediji, a ima i veliku „bazu birača“ koju čine zaposleni u javnom sektoru i njihovi bližnji, navodi agencija AP.

Od ukupno 88 opozicionih poslanika u parlamentu njih 55 je bojkotovalo zasijedanja od kraja prošlke godine tvrdeći da „nema demokratije, nema normalnog dijaloga i slobode izražavanja“.

Prošle godine, opozicija je predočila uslove za održavanje fer i slobodnih izbora a suština je bila u ravnopravnoj zastupljenosti u medijima.

Tokom godina, srpsko tijelo za nadzor medija, Biro za društvena istraživanja (BIRODI), redovno je u svojim izvještajima zaključivalo da srpski mediji veći dio vremena opredijeljenog za politiku posvećuju pozitivnom izvještavanju o Vučiću i njegovoj vladajućoj koaliciji, gotovo bez kritičkog osvrta.

Vučić je u izveštajima centralnih informativnih emisija na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću i kablovskog kanala N1 tokom deset dana izborne kampanje bio je ubjedljivo zastupljen akter, a stranke opozicije koje su zagovarale bojkot bile su najnegativnije predstavljene od posmatranih stranaka i pokreta, saopštio je BIRODI.

BIRODI je svoje nalaze dostavio Posmatračkoj misiji ODIHR-a, a najavio je da će u narednom periodu insistirati na stvaranju međumedijskog dijaloga o izbornom izvještavanju, uz ocjenu da je aktuelno izvještavanje daleko ispod standarda ODIHR i potrebe demokratskog društva koje stremi članstvu u EU do 2025.

Organizacija Fridom haus je u godišnjem izvještaju pod nazivom „Skidanje demokratske fasade“, Srbiju - prvi put od 2003. godine - degradirala iz „polukonsolidovane demokratije“ u „hibridni režim“.

„Godine kontrole, zloupotrebe vlasti i autokratske taktike koje koristi Aleksandar Vučić gurnule su Srbiju preko ivice“, navodi se u izvještaju iz maja. Vučić je odbacio kritike za autoritarnu vladavinu, a one nijesu naudile njegovoj poziciji kod kuće niti u inostranstvu, piše portal „Politiko”.

Evropska unija i Sjedinjene Države ustezale su se od kritikovanja Vučića, a u očiglednoj intervenciji u izbornoj kampanji, Donald Tusk, predsjednik Evropske narodne partije - glavne političke porodice desnog centra u Evropi - prošle nedjelje je na Tviteru nakon videopoziva pohvalio Vučića rekavši da ima puno pravo da bude ponosan i zadovoljan onim što je učinio za Srbiju i poželio mu sreću na izborima.

Sljedeći Vučićev izazov je posjeta Bijeloj kući sljedeće subote (svega nekoliko dana nakon puta u Moskvu) gdje su organizovani razgovori između lidera Srbije i Kosova.

Godinama Evropska unija je pokušavala da podstakne dijalog i bližu saradnju između dvije srane. Međutim, proteklih mjeseci SAD su preuzele inicijativu, na čelu sa Ričardom Grenelom, bivšim američkim ambasadorom u Njemačkoj kojeg je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine imenovao uza specijalnog izaslanika za dijalog između Prištine i Beograda.

Đilas: Bojkot uspio, vlast neće imati legitimitet

Predsjedavajući opozicionog Saveza za Srbiju (SzS) Dragan Đilas izjavio je sinoć da, prema njihovim podacima i projekcijama, izlaznost birača u Srbiji nije premašila 42 odsto, a u Beogradu 36 odsto.

Đilas je na konferenciji za štampu poslije zatvaranja birališta rekao da je time „Srbija nedvosmisleno rekla ‘Ne!’ Aleksandru Vučiću”, procijenio da je bojkot uspio i da vlast koja će biti formirana neće imati legitimitet.

Rekao je da su podaci koje je iznio, dobijeni od posmatrača koji su vodili evidenciju broja izašlih birača, da su podatke za Beograd vodili „iz sata u sat”. „Bojkot je time ispunio smisao. Mi smo dobijali informacije o prijetnjama, ‘bugarskom vozu’, pojedincima koji su glasali više puta... Sve to je zvanično zabilježeno na više od pet odsto birališta. U posljednjih tri sata nastupila je otimačina, kada je režim upao u paniku, pa je bilježen rast (broja izašlih) od pet odsto na sat, uz potpuno prazna biračka mjesta”, rekao je Đilas.

Ocijenio je da su jučerašnji izbori sa „najmanjom izlaznošću (birača) u istoriji moderne Srbije” i da iz trenutne, kako je ocijenio, krize postoje „samo dva puta”.

„Prvi je produbljavanje krize, povećanje agresija, podizanje tenzija. To nikome neće donijeti dobro. Drugi je izgradnja jasnih mehanizama, oslobađanje medija, oslobađanje ljudi... Pripreme za održavanje slobodnih izbora”, naveo je Đilas.

Pozvao je predstavnike Evropskog parlamenta koji je poslao misiju na posmatranje izbora, da sa formalnih pređu na suštinske razgovore, i da se, po modelima „koji postoje na području Zapadnog Balkana”, dođe do mogućnosti za održavanje „fer i poštenih slobodnih izbora”.

„Bez pritiska demokratskog svijeta to će ići znatno teže”, naveo je Đilas. Predsjednik Pokreta za preokret, Janko Veselinović, kazao je da će SzS od „boriti za slobodnu Srbiju” i neće priznavati Skupštinu i Vladu koje će biti formirane na osnovu jučerašnjih izbora, dok je predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac ocijenio da je bojkot uspeo već „danom predaja lista”, a ne saopštavanjem broja izašlih glasača.

„Videli smo ko će predstavljati kredibilnu opoziciju. Izlaznost je mogla da bude i 80 odsto - to ništa ne znači ako su neregularni... Suština je da ni u jednom od tri segmenta nemamo preduslove za slobodne izbore: ni slobodu informisanja, izjašnjavanja ili regularnu izbornu administraciju”, kazao je Lutovac.