simuliraju se vojni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije

Rat na klik: Igrice u kojima se sprečava "Oluja", ratuje na Kosovu, BiH...

Trenutno najpoznatija platforma u Srbiji je "Arma Srbija", na kojoj se korisnici okupljaju kako bi na internetu igrali simultano u realnom vremenu

17301 pregleda 66 reakcija 20 komentar(a)
Srpski policajac u igri "Operacija Jašari, Foto: Screenshot/Youtube
Srpski policajac u igri "Operacija Jašari, Foto: Screenshot/Youtube

"Uđi u rov, uđi u rov. Evo ga neprijatelj ovdje, na 200 metara od tebe, u žbunu. (…)", kaže muški glas, dok animirani vojnik bježi od virtuelnih projektila.

"Pao je. Snajper nas izgleda bije iz onog žbuna. Gledajte da me pokrijete da pretrčim i bacim bombu." 

Nakon nekoliko sekundi čuje se eksplozija, ali rafali se nastavljaju.

Ovo nisu replike iz nekog ratnog filma, već razgovor grupe igrača dok igraju video igru u kojoj je jedna od misija da kao pripadnici Vojske Republike Srpske spriječe hrvatske snage da sprovedu vojno-policijsku akciju "Oluja", koja se u realnom životu dogodila avgusta 1995. godine.

Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa (RSE), na internetu se može pronaći nekoliko video igri u kojima se simuliraju vojni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije, a neke od misija se odigravaju na lokalitetima na kojima su u realnom životu počinjeni ratni zločini.

Trenutno najpoznatija platforma u Srbiji je "Arma Srbija", na kojoj se korisnici okupljaju kako bi na internetu igrali simultano u realnom vremenu.

Riječ je o takozvanoj pucačkoj video igri iz prvog lica (First-person shooter – FPS), u kojoj su igrači dio određene vojske i ratuju protiv kompjuterskih botova koji vode suparničku vojsku.

Svoje partije, poput brojnih gejmera (igrača video igara) objavljuju na istoimenoj platformi YouTube koja ima oko 2.400 pratilaca.

Tako je 23. oktobra objavljen snimak partije pod nazivom "Rat uživo: Antiteroristička operacija u Oraovici".

Igrači nose maskirane uniforme sa oznakom policije Srbije.

Radnja igre odigrava se u reonu sela u okolini Preševa, na jugu Srbije, a u opisu videa se navodi da je operacija "uslijedila poslije provokacija albanskih terorista kod Oraovice 13. maja 2001. godine".

"Tog dana iz pravca rejona Ljoki mal u 06.10 časova otvorena je vatra iz pješadijskog naoružanja na jedan vis iznad Oraovice. Nešto kasnije, u 07.00 časova iz pravca sela Oraovica ekstremisti su otvorili vatru prema položajima snaga bezbjednosti“, navodi se u opisu misije.

Video ima blizu 900 pregleda.

Preševo se, inače, nalazi na kranjem jugu Srbije, a prema posljednjem popisu skoro 80 odsto stanovništva čine Albanci.

Operacija "Oraovica" se u realnom životu dogodila u maju 2001. godine, kada su Jugoslovenske oružane snage opkolile etnički albansko selo Oraovicu i oružanom intervencijom preuzele selo od pobunjenika iz takozvane Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca.

Jedna od misija "Arma Srbija" je i "Operacija Jašari" koja simulira akciju srpske policije iz marta 1998. godine, kada je ubijen jedan od komandanata nekadašnje OVK (Oslobodička vojska Kosova) Adem Jašari, zajedno sa više od 50 članova njegove porodice.

"Naš zadatak je likvidirati Adema Jašarija", navodi se u opisu videa koji je objavljen u martu prošle godine i do danas ima skoro 85.000 pregleda.

U februaru 2019. godine, na ovoj platformi objavljena je i misija "Operacija Račak".

U stvarnom životu je u toj akciji srpske policije iz januara 1999. godine ubijeno 45 civila albanske nacionalnosti, što je na koncu bio jedan od najjačih povoda međunarodne zajednice da pokrene NATO intervenciju na prostoru tadašnje Savezne Republike Jugoslavije 24. marta 1999.

U opisu operacije u video igri, taj masakr je prećutan.

"Prema planu operacije snage MUP-a su se podijelile u dvije grupe, od kojih je prva trebala da obilaznim putevima dođe do tranšeja (vojnog rova) iznad sela i zaposjedne iste, kako bi osigurala prilaz i odsjekla put za povlačenje teroristima, dok je druga grupa trebala da izvrši napad na samo selo. Cijelu akciju je podržavala jedinica 243. mehanizovane brigade VJ koja je držala položaj istočno od sela“, navodi se u opisu videa.

Detalj iz igre 'Operacija Račak': Srpski policajac stoji pored likvidiranog pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)
Detalj iz igre "Operacija Račak": Srpski policajac stoji pored likvidiranog pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)foto: Screenshot/Youtube

Na istom YouTube kanalu moguće je pronaći i partiju pod nazivom "Operacija Srbobran 1992", gdje se simulira borba pripadnika Vojske Republike Srpske na teritoriji današnjeg Donjeg Vakufa (od 1992. do 1995. je preimenovan u Srbobran) u Bosni i Hercegovini (BiH) protiv pripadnika Armije BiH.

Taj video je objavljen 8. oktobra i ima nešto više od 1.000 pregleda.

U stvarnom životu za ovaj ratni zločin je podignuta optužnica protiv nekoliko lica, a slučaj je u nadležnosti Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH koji ih tereti za ubistvo 28 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Osim misija koje se igraju na prostoru bivše Jugoslavije, učesnici platforme igraju misije i kao pripadnici drugih vojski na lokacijama širom svijeta – od Avganistana do Filipina.

Jedna od međunarodnih misija, koja je objavljena, zove se "Vagner" i locirana je u Libiji.

U realnom životu Vagner je ruska paravojna jedinica, a jedna od nedavnih misija je upravo bila u Libiji.

Kako izgleda igra?

Igrač je u igri "Arma" stavljen u prvo lice, što znači da igru prati direktno kroz oči lika kojeg vodi.

Opremljen je određenim naoružanjem i dio je zajedničkog tima.

Učesnici međusobno komuniciraju direktno posredstvom mikrofona.

Kao i u stvarnoj vojsci ili policiji, pripadnici su rangirani po činovima, a jedinice imaju svoje komandante.

Kako je jedan od administratora kanala "Arma Srbija" na YouTube platformi objasnio u svom komentaru, "igra funkcioniše tako što neko napravi misiju sa realnom pričom i mi je igramo, ali uvijek protiv vještačke inteligencije".

Šta je "Arma"?

"Arma" je serija taktičkih vojnih video igara, čiji je proizvođač "Bohemia Interactive" iz Češke Republike.

Kompaniju su 1999. godine osnovali Marek i Ondrej Španěl i Slavomir Pavliček, a prvu igru – "Operation Flashpoint: Cold War Crisis" – objavili su 2001. godine.

Ova igra je žanrovski bila prethodnica "Arme", koju je "Bohemia Interactive" objavila pet godina kasnije.

U prvom dijelu "Arma: Armed assult" igrač je dio vojnih snaga Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koje su locirane u državi na izmišljenom ostrvu u Atlantskom okeanu, gdje je u toku građanski rat između komunista i monarhista.

Za sada posljednji nastavak "Arma 3" objavljen je 2013. godine.

Igra je u međuvremenu doživjela brojne modifikacije (u žargonu gejmera, ovaj termin je poznat kao mod.)

Kako je za RSE objasnio Kornil vant Land (Korneel van ‘t Land), PR kompanije Bohemia Interactive, "Arma" omogućava korisnicima da sami vrše modifikacije koje se mogu kretati od sitnih promjena do potpuno novih aspekata koji se unose u originalnu igru.

"To znači da korisnici mogu da kreiraju sopstvene scenarije koristeći sadržaj unutar igre, ali mogu da dodaju i potpuno nove sadržaje, od odjeće, oružja, vozila, struktura, preko dekorativnih predmeta, rekvizita i još mnogo toga. Oni čak mogu da modifikuju neke od osnovnih komponenti igre, stvarajući potpuno različita igračka iskustva preko "Arma’ platforme", kaže vant Land.

Prema njegovim riječima, ove modifikacije mogu se dijeliti putem internet platforme Steam Workshop, što se smatra najzvaničnijim načinom dijeljenja modova, ali i posredstvom drugih sajtova.

"Od izdanja "Arme 3" 2013. godine, samo u Steam Workshop-a je podijeljeno više od 75.000 modova. To uključuje projekte koji imaju za cilj rekreiranje gotovo svih većih oružanih sukoba u proteklih 80-ak godina", kaže vant Land.

Na pitanje RSE da li je kompanija upoznata sa modovima koji se prave u okviru zajednice "Arma Srbija", on je odgovorio:

“Nismo posebno svjesni da postoji mod koji se zasniva na sukobima na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, ali takođe ne bismo bili iznenađeni ako postoji."

Kako je PR kompanije Bohemia Interactive podvukao, kompanija pruža osnovu, na kojoj korisnici kreiraju modove, odnosno prave nadogradnju.

Zašto kreatori igara mijenjaju istorijske događaje?

Na molbu da prokomentarišu misije koje simuliraju realne oružane akcije tokom kojih su počinjeni ratni zločini, poput Račka, u Bohemia Interactive kažu da "većina oružanih sukoba nosi neku kontroverzu", te dodaju da umjesto veličanja rata žele da prikažu i njegovu ružnu stranu.

"Što se tiče modova koji imaju kontroverznu postavku priče, vidimo da ih obično kreiraju korisnici koji osjećaju želju da saznaju više o određenim istorijskim događajima. Oni su znatiželjni i žele da iskuse kako je to bilo. Ako je to zaista motivacija, onda smatramo da video igre mogu igrati vrlo moćnu ulogu u načinu na koji se osvrćemo na prošle sukobe – dopunjavajući priče o kojima se priča u knjigama, filmovima i drugim medijima", kaže Kornil vant Land.

On, međutim, dodaje da ukoliko neko kreira mod sa idejom da širi mržnju ili podstiče nasilje, "onda to smatramo vrlo zabrinjavajućim".

"U takvom slučaju sadržaj dalje nije zaštićen pravom na slobodu izražavanja, jer krši prava drugih. A ako se takvi sumnjivi ili neprimjereni projekti dijele putem moderirane platforme kao što je Steam Workshop, tada ćemo mi – kao i naši korisnici – obično prijaviti stavku sa zahtjevom da se ukloni”, kaže vant Land.

Bohemia Interactive je 2015. godine dospjela u medije nakon što se otkrilo da je u jednom od modova bilo moguće igrati ulogu ISIS borca, koji ubija Zapadnjake.

Kako su tada prenijeli mediji, mod nije bio dio zvaničnog izdanja čeških programera, a pristalice ISIS-a su ga koristile za regrutovanje djece i radikalizaciju ranjivih.

"Arma Srbija"

Prema informacijama na zvaničnoj Facebook stranici, "Arma Srbija Zajednica", koja broji više od 5.000 pratilaca, mod pod imenom Srpske Oružane Snage se već godinama razvija u sklopu "Red Hammer Studios" (RHS).

Kako se navodi na službenoj Facebook stracnici RHS-a, riječ je o neprofitnoj zajednici koja kreira sadržaj za "Arma" igre.

"Arma Srbija" u svojoj prezentaciji budućim korisnicima nudi "velike zajedničke igre sa ruskim, grčkim i drugim našim bratskim zajednicama".

"Ono što ti ni najbolji serveri, ni najljepši modovi, ni najveće bjelosvjetske zajednice ne mogu ponuditi, je unikatno iskustvo virtuelnog ratovanja rame uz rame sa srpskim vojnicima, gvozdenom organizacijom, dugogodišnjim iskustvom i kvalitetom igre, kakvim se samo naša zajednica može podičiti", navode u "Arma Srbija".

Na zvaničnom sajtu "Red Hammer Studios" u ponudi su novi modovi za igru "Arma 3", koji sadrže "realistično prikazane Srpske Oružane Snage".

Na istom sajtu mogu se odvojeno preuzeti modovi sa oružanim snagama Ruske Federacije i SAD.

Kako se učestvuje u igri?

Kako se može vidjeti na forumu "Arma Srbija", na ovoj gejmerskoj platformi prijavljeno je više od 300 korisnika.

Prema podacima sa sajta armasrbija.rs, za članstvo na ovoj platformi neophodno je da je korisnik stariji od 18 godina, da posjeduje originalnu kopiju igre "Arma 3" i da ima slušalice i mikrofon.

Ukoliko su ti uslovi ispunjeni, budući član ima obavezu da popuni formular sa ličnim podacima (ime i prezime, godina rođenja, mjesto stanovanja, e-mail adresa), preuzme odgovarajuće modove sa određenog sajta, registruje se na forumu i – prođe online obuku o osnovama igranja na ovoj platformi.

Termini za obuku uredno se ažuriraju na forumu.

Za pridruživanje timu u kojem bi se igrala igra je takođe potrebno i odobrenje administratora.

Za više detalja o kreiranju modova, ideji koja stoji iza toga, kao i o detaljima funkcionisanja ove gejmerske zajednice obratili smo se posredstvom e-maila "Armi Srbija", ali na postavljena pitanja nismo dobili odgovor do zaključenja ovog teksta.

Ko igra i komentari sa interneta

Dušan Vignjević, 21-godšnjak iz Novog Sada, posljednjih 15 godina igra video igre.

Kako kaže za RSE, iako je igrao osnovnu verziju "Arme", do sada nije pokušavao da igra srpski mod te igre.

Kako kaže, taj mod mu je djelovao previše ozbiljno.

"Ali, vidio sam o čemu se radi. Tu ljudi jednostavno vole da vide svoju uniformu u igrici. Video sam po snimcima da je to veoma ozbiljna igra, na nivou ratne simulacije, kakva "Arma" i jeste", kaže on.

U komentarima na platformi YouTube mogu se pročitati uglavnom pozitivne reakcije na realističan prikaz borbi i misija.

"Odličan, samo nastavite, ovo izgleda kao da je Real Life", napisao je komentator Sasavasa 1002.

Komentator Slacy Markoni, pak, ima drugačiji stav:

"Na Kosovu sam proveo 15 meseci u ratu, mislim, nije kao igrica."

"Onaj ko je radio misiju ok je napravio", piše korisnik potpisan kao Serbian Forces, komentarišući misiju koja tematizuje akciju srpske policije protiv Adema Jašarija.

Komentator potpisan kao magg0t92 ponudio je svoju pomoć na doradi ove misije: "Ako vam treba bilo kakva informacija šta se tačno tu desilo ja znam jer je moj otac lično bio tamo i njegova jedinica je to uradila2, piše on.

Osoba potpisana kao aleksandar janjic ispod misije "Račak" piše: "Uživo je lepše bilo, 98/99".

Igre kao ogledalo društva

Prećutkivanje i negiranje ratnih zločina iz devedesetih prisutno je godinama u različitim umjetničkim formama u Srbiji, pa ne iznenađuje što postoji i u video igrama, kaže za RSE Maja Žilić, programska asistentkinja u nevladinoj Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR).

Ona naglašava da je mnogo problematičnije to što nosioci vlasti u Srbiji decenijama unazad negiraju ratne zločine, uprkos brojnim sudskim presudama koje jasno govore o ulozi Srbije u ratnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije.

"To nam je i ogledalo. Ako vlast toliko negira ratne zločine, ako se u školama uopšte ne uči taj period devedesetih, kako će onda mladi u igrici da razlikuju šta se desilo u Račku ili na nekom sličnom mjestu", kaže Žilić.

Maja Žilić podvlači da igrice same po sebi nisu loše, te da je akcenat odgovornosti na političkim elitama.

"Evo, ja sam lično igrala i ‘Call of Dutu’ (ratna video igra) i mnoge druge igre i nije me to napravilo lošijom osobom, ali ako postoji i negiranje i govor mržnje koji se ne sankcionišu u javnom prostoru, kako onda da očekujemo da se sankcioniše u igrici koja nije toliko poznata u javnosti", kaže Žilić.

Odnos vlasti u Srbiji prema ratnim zločinima je stalno ponavljana kritika koja se navodi u izveštajima o napretku države u evrointegracijama.

U poslednjem izvještaju, objavljenom u oktobru 2020, navodi se da vlast u Srbiji nastavlja da obezbjeđuje javni prostor osuđenim ratnim zločincima i dozvoljava govor mržnje.

Srbija se kritikuje i zbog negiranja genocida i javnog osporavanja presuda Tribunala.

Takođe, kako se navodi u istom izvještaju, sporazum sa Kosovom je hitan i presudan za evrointegracije.

"Kosovo sunrise"

U isto vrijeme, u Srbiji je još jedna video igra sa tematikom Kosova privukla pažnju gamera. "Conflict 2012: Kosovo sunrise" je strateška video igra iz 2009. godine.

Kako je sam autor objasnio za list "Politika", radnja je smještena u 2012. godinu, kada pripadnici albanske gerile u jednom trenutku napadaju međunarodne snage na Kosovu, a igrač, kao zapovjednik srpskih snaga, dolazi da "rijkeši sukob".

On je tom prilikom podvukao da igru ne bi trebalo povezivati sa ratom na Kosovu devedesetih godina, uz ocjenu da je to "neutralna igra koja pruža moderno bojište, gdje pobjeda leži u taktici i snalažljivosti, a nikako u tome sa koje se strane rova nalazite".

Virtuelni rat za Kosovo i na drugim platfomrama

Sukobi na Kosovu iz savremene istorije obrađeni su ranije i u drugim video igrama, ali one nisu toliko popularne.

"Operation flashpoint", igra već pomenute kompanije "Bohemia Interactive" objavljena je početkom dvijehiljaditih, a svoj mod "Povratak na Kosovo i Metohiju" je dobila u prvoj deceniji 21. vijeka.

Kako se navodi u opisu sajta moddb.com, na kojem se mogu preuzeti modifikacije za različite igre, radnja igre "Povratak na Kosovo" se dešava krajem 1990-ih godina, "kada je NATO napao SRJ, a snage OVK počele da napadaju srpske civile i vojsku na Kosovu".

Prema podacima sa istog sajta, ovaj mod je do sada imao blizu 4.500 preuzimanja.

"Klasična vojna pucačina, s tim da su nazivi na srpskom, engleskom i albanskom".

Ovim riječima 33-godišnji momak iz Novog Sada koji je želio da ostane anoniman, za RSE opisuje igru "Povratak na Kosovo".

Kako kaže, igrao ju je prije 15-ak godina, a privukli su ga modeli srpske vojske.

"Ako se dobro sjećam, dešavalo se zimi. Amerikanci su navodno shvatili da su pogriješili na Kosovu, pa su sad kao udruženi s nama krenuli da vraćaju sela i gradove. Mislim da je jedino bilo nepotrebno što su ubacivali neke naše patriotske pjesme, recimo uđemo u kamion i u radiju kamiona se to pušta", kaže on.

Međutim, njegov utisak je, kaže, da priča nije imala političku dimenziju, već je bila napravljena "iz našeg ugla".

"Kao na primjer kad imamo igre kad su Amerikanci glavni likovi i ulaze u Irak ili neku drugu državu i tu obavljaju svoje zadatke. Ovo mi je maltene takav utisak. Kao akcioni film. Osim tih pjesama koje su ponekad išle u vozilima, nije imalo neki politički ili nacionalni karakter", kaže sagovornik RSE.

Između sloboda i pozivanja na mržnju

Đorđe Krivokapić, suosnivač SHARE Fondacije, neprofitne organizacije koja prati stanje ljudskih prava i sloboda na internetu, kaže za RSE da video igra kao vrsta savremene umjetnosti ima slobodu da interpretira određene događaje, dok god ne izlazi iz zakonskih okvira.

"Ako neko pravi mod za video igru kojom daje interpretaciju nekog ratnog zločina, to treba posmatrati, po mom mišljenju, isto kao da je neko objavio knjigu u kojoj daje interpretaciju tog istog ratnog zločina. Ako je takva interpretacija protivna pozitivnim pravnim propisima, ako poziva na širenje rasne ili vjerske mržnje, onda takva knjiga ili igrica moraju biti zabranjene na način na koji se zabranjuju takva djela", kaže Krivokapić.

Virtuelne igre i stvarno nasilje

Više od 2,5 milijarde ljudi širom svijeta igra različite vrste video igara, kaže za RSE Linda Šlegel (Schlegel), doktorantkinja na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu, koja se, između ostalog, bavi istraživanjem onlajn radikalizacije.

Prema njenim riječima, video igre su privlačne ljudima, "jer čine da igrači zaborave na stvarnost i uvuku ih u priču".

"Mnoge pucačke igre (FPS) imaju uzbudljive i zanimljive linije priča i igračima pružaju mnogo izbora, na primjer, mogu se slobodno kretati po mapama po svom nahođenju i birati svoje zadatke", objašnjava Šlegel.

Ona kaže da se neprestano vodi debata o uticaju nasilnih video igara na društvo, ali da se ne može povući veza između sadržaja takvih igara sa nasiljem u realnom svijetu.

"Igre mogu izmijeniti percepciju nasilja kroz normalizaciju, tj. kontinuirano izlaganje nasilnom sadržaju može nas učiniti manje osjetljivim na iskazivanje nasilja. Međutim, efekti video igara zavise od pojedinca", kaže Linda Šlegel.

Gejming zajednice, kaže Linda Šlegel, mogu biti korisne platforme za one koji žele da regrutuju nove članove u neke ekstremističke grupe.

"U ovom slučaju to ne bi bila sama igra, već društveni ambijent koji ona pruža može biti faktor rizika u približavanju mladih ljudi militantnim organizacijama", kaže Šlegel.

Ona dodaje da internet zajednice takođe mogu da podstaknu one koji su skloni nasilnoj akciji, ali takvi su, naglašava Šlegel, manjina.

"Mnogi mogu da se hvale, ali će samo manjina inspirisana igrom i, posebno, društvenim okruženjem oko igračkog iskustva pokazati promene u ponašanju u realnom svijetu", kaže Šlegel i podvlači da je pogrešno prenaglašavati ulogu video igara.

"One same po sebi nisu opasne niti direktno izazivaju nasilje ili radikalizaciju u ekstremističku/militantnu organizaciju", zaključuje sagovornica RSE.

Četnici u društvenoj igri

No ne samo događaji iz ratova koji su pratili raspad Jugoslavije, nego i zbivanja iz vremena Drugog svjetskog rata inspirisala su neke od kreatora igara.

Na tržištu u Srbiji je moguće kupiti i društvenu igru "Đeneral Draža", nazvanu po vođi četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata – Dragoljubu Draži Mihailoviću.

Po svojoj formi, slična je popularnoj društvenoj igri "Riziko", u kojoj igrači vode različite vojske i ratuju sa ciljem osvajanja teritorija.

"Igrač vodi Jugoslovensku vojsku (četnike), i može da igra sam ili protiv protivnika. Igra je na strateškom nivou, i sadrži ratovanje, politiku, i istorijske osobe i događaje", navodi se na zvaničnoj Fejsbuk stranici na kojoj se reklamira ova igra.

Osim na društvenim mrežama, reklamira se i na internet prodavnici koja se prvenstveno bavi prodajom vojne odjeće i opreme.

"Naši krajnji korisnici su Policija, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vojska Srbije, Ministarstvo odbrane, zaštitno bezbjednosne agencije i firme, te brojna lovačka društva i pojedinci", navodi se u opisu ovog sajta.

Na tom sajtu je igra "Đeneral Draža" predstavljena uz napomenu da "nije zasnovana na istoriji pisanoj u periodu od 1945. do 1990. godine".

Autor igre je Andreja Vražalić, koji u izjavi za RSE kaže da igra društvene igre posljednjih tridesetak godina, a da je o Mihailoviću počeo da se interesuje prije oko jedne decenije.

Prema Vražalićevim rijčima, igra koju je osmislio "je istorijska, i ako igrate kao Mihailović, vi ste u jako teškoj situaciji".

"Moram da priznam da mi ne bi bio izazov da pravim igru gdje bi (Josip Broz, vođa partizana, prim. RSE) Tito bio u glavnoj ulozi – nije baš zabavno da igračev uspjeh zavisi od pomoći Zapada i Staljina (Josif, vođa SSSR-a, prim RSE). Igra omogućava da igrate solo kao Mihailović, ali mogu da igraju i dva igrača: Tito protiv Draže", kaže Vražalić.

On smatra da su sve društvene igre zasnovane na istoriji edukativne, "zato što omogućavaju igračima da budu u koži stvarnih aktera, i motivišu na dalje istraživanje"

"Mislim da se o Drugom svjetskom ratu kod nas malo zna, dobrim dijelom zbog uticaja propagande, koja je ponekad išla i do falsifikovanja. Ovdje je bio izazov da se nešto jako komplikovano pretoči u igru koja mora da bude zabavna, i nadam se da sam u tome uspio", kaže Vražalić, te dodaje da je dobijao pomiješane reakcije na igru koju je osmislio.

Na pitanje da li su u igri predstavljeni i ratni zločini, Vražalić kaže da je genocid nad Srbima od strane tadašnje kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) "bio suština Drugog svjetskog rata, i shodno tome mora da bude suštinski dio igre".

Dragoljub Draža Mihailović, komandant Kraljevske vojske u otadžbini 15. jula 1946. godine osuđen je na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije sa nacističkom Njemačkom tokom rata, nakon čega je strijeljan.

Viši sud u Beogradu je maja 2015. godine poništio tu presudu, pod obrazloženjem da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima.

Sud je, međutim, napomenuo da se nije bavio utvrđivanjem činjenica da li je Mihailović bio ratni zločinac, već isključivo sudskom procedurom.

Dvije milijarde igrača na globalnom nivou u 2020.

Da su video igrice sve više u fokusu pažnje, govori i priča o besplatnoj video igri koju je kreirala njemačka esktremna desničarska nacionalistička mreža Ein Prozent (Jedan procenat).

U njoj igrači pokušavaju da oslobode svoju zemlju ubijanjem antifašista i obračunom sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i američko-mađarskim milijarderom i filantropom Džordžom Sorošem (George Soros), koji se predstavljaju kao neprijatelji.

Kako je prenio portal VICE 21. septembra, igrači igrice pod nazivom "Heimat [Homeland] Defender: Rebellion" mogu da odluče da igraju kao jedna od brojnih uticajnih ličnosti sa ekstremno desne scene sa njemačkog govornog područja.

Kako se objašnjava u istom izvještaju, Ein Prozent je nacionalistička mreža koja je pod nadzorom domaće obavještajne agencije Njemačke kao osumnjičene ekstremističke grupe.

Međunarodna nevladina organizacija Projekat za borbu protiv ekstremizma (CEP), koja se bavi borbom protiv rastuće prijetnje ekstremističkih ideologija upozorila je u svojem saopštenju od 16. septembra na video igrice koje promovišu nasilna uvjerenja ekstremne desnice.

"Video igre koje su kreirale ekstremističke grupe i pojedinci koji teže širenju nasilnih ideologija predstavljaju jedinstveni izazov onima koji rade na sprečavanju i borbi protiv radikalizacije, a tehnološke kompanije i distributeri tek treba da u potpunosti ocene njihov zlokobni potencijal”, navodi se u saopštenju CEP.

U njemu se ocjenjuje i da su ekstremističke grupe prepoznale potencijal video igara za širenje svojih uverenja, te da samo tržište video igrica u Sjedinjenim Američkim Državama čini preko 214 miliona igrača i dvije milijarde na globalnom nivou u 2020. godini.

Preporučujemo za Vas