nizak niko medijske pismenosti

Države Zapadnog Balkana su najmanje otporne na lažne vijesti u Evropi

Na posljednjem mjestu Indeksa medijske pismenosti koji je objavio taj Institut nalazi se Sjeverna Makedonija, zatim slijede Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora. Srbija je na 29. mjestu od 35 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem

3899 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima lažnih vijesti i dezinformacija, što je uglavnom posljedica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izvještaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji.

Na posljednjem mjestu Indeksa medijske pismenosti koji je objavio taj Institut nalazi se Sjeverna Makedonija, zatim slijede Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora. Srbija je na 29. mjestu od 35 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Najveću otpornost prema lažnim vijestima i dezinformacija imaju Finska, Danska, Estonija, Švedska i Irska zahvaljujući kvalitetu obrazovanja, slobodi medija i visokom povjerenju među ljudima, navodi se u izvještaju "Otpornost na lažne vijesti u vrijeme infodemije kovida-19".

Pokazatelji medijske pismenosti koji su korišćeni u Indeksu su sloboda medija, obrazovanje, elektronska participacija i povjerenje u ljude. Za to su korišćeni podaci organizacija Fridom haus, Reporteri bez granica, PISA, UN i Eurostata.

Najveću vrijednost u bodovanju imali su sloboda medija i obrazovanje. Srbija je dobila 32 od ukupno 100 bodova. U odnosu na 2017, kada je napravljen prvi Indeks, Srbija je zadržala isto mjesto na listi.

U poređenju sa Indeksima prethodnih godina, naveći ukupni napredak ostvarile su Estonija, Švedska i Irska, dok je najveće pogoršanje zabilježeno u Letoniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Istraživanje pokazuje da sjeverozapadne države imaju najveću medijsku pismenost, dok je najgora situacija na jugoistoku Evrope.

Zemlje sa većim nepovjerenjem u naučnike i novinare imaju niži nivo medijske pismenosti i obrnuto, veća medijska pismenost povezana je sa nižim nivoom nepovjerenja u naučnike i novinare.

U izvještaju se napominje da je ovogodišnji Indeks napravljen u vrijeme dvostruke krize, kada je pandemija kovida-19 dodatno pogoršana "infodemijom" – poplavom lažnih vijesti i dezinformacija usred previše informacija o pandemiji.

"Infodemije stvara krizu povjerenja, narušavajući poverenje u medicinsko i naučno znanje i institucije, koji su prvi odgovorili na zdravstvenu krizu, ali i krizu povjerenja u upravljanju, neophodnog za rukovodjenje odgovorom na sveobuhvatnu krizu – zdravstvenu, socijalnu i ekonomsku", izjavio je autor izvještaja Marin Lesenski.

U izvještaju se preporučuje obrazovanje kao najbolji pristup borbi protiv lažnih vijesti, kao "vakcinacija" koja daje otpornost na najteže slučajeve lažnih vijesti. "Suočavanje sa lažnim vijestima i dezinformacijama bi smanjilo temperaturu političkih i socijalnih debata i sukoba, povećalo bi povjerenje u društvima i doprinijelo zdravijem okruženju (figurativno i bukvalno) u pandemiji kovida-19", navodi se u izvještaju

Preporučujemo za Vas