gradnja bi trebalo da traje ćetiri godine

Počela gradnja hidroelektrane Buk Bijela: Brnabić i Višković položili kamen temeljac

„Buk Bijela“ brana i elektrana, u blizini grada Foča, biće dio sistema od tri hidroelektrane na toj rijeci, vrijedne oko 683 miliona dolara, kazao je novinarima premijer RS

20960 pregleda 29 reakcija 28 komentar(a)
Brnabić i Višković sa saradnicima, Foto: BETAPHOTO
Brnabić i Višković sa saradnicima, Foto: BETAPHOTO

Premijeri Republike Srpske i Srbije položili su kamen temeljac za gradnju hidroelektrane od 125 megavati na rijeci Drini.

„Buk Bijela“ brana i elektrana, u blizini grada Foča, biće dio sistema od tri hidroelektrane na toj rijeci, vrijedne oko 683 miliona dolara, kazao je novinarima premijer RS Radovan Višković.

Gradnja elektrane bi trebalo da traje četiri godine, piše Rojters.

„Ponosni smo što gradimo sa Srbijom... to znači život, vezu, opstanak i prosperitet“, kazao je Višković.

Premijerka Srbije Ana Brnabić je kazala da će Beograd veliki dio od 484 miliona eura opredijeljenih za projekte zajedničke infrastrukture sa BiH upotrijebiti za finansiranje ovog projekta. Brnabić je izjavila da je to „novi početak u odnosima Srbije i Republike Srpske“, i u „odnosima cijelog regiona“.

„Na ovaj način će RS i Srbija pokazati kako se radi u interesu budućih generacija. Ovo nam daje energiju i hrabrost da razmišljamo i o mnogo većim projektima“, kazala je ona.

Projekat Buk Bijela nijesu odobrile centralne vlasti Bosne i Hercegovine koje su nadležne za prekogranične projekte.

Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković upozorila je Srbiju da bi njena uloga u ovom projektu mogla nauditi bilateralnim vezama.

„Vlasti u Srbiji su sigurno svjesne da ne samo da rizikuju ekonomsku štetu već da ne doprinose dobrim susjedskim odnosima“, objavila je Turković na Tviteru.

Nevladine organizacije i ekološka udruženja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori osporavaju gradnju ove hidroelektrane već godinama, između ostalog i zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor.

Nevladine organizacije iz BiH - Centar za životnu sredinu i Aarhus centar, te Green Home i Ozon iz Crne Gore podnijeli su prošle godine žalbu Sekretarijatu UN-ove ESPOO konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica.

Ukupni energetki proizvodni kapacitet BiH sastoji se od 2 083 MW od većih hidroelektrana i 2 065 MW od termoelektrana.

Male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane predstavljaju dodatnih 112, 15 MW.

Preporučujemo za Vas