OPTUŽEN BIO I ZA RUŠENJE STAROG MOSTA

Ko je bio Slobodan Praljak: Ratni zločinac sa tri fakulteta

Praljak je diplomirao na čak tri zagrebačka fakulteta, elektrotehniku je završio 1970., filozofiju i sociologiju 1971., a 1972. i Akademiju dramskih umjetnosti. Vodio je laboratoriju za elektroniku u Tehničkoj školi "Nikola Tesla" u Zagrebu, a kasnije je postao" slobodni umjetnik"
142 pregleda 64 komentar(a)
Slobodan Praljak, Foto: Reuters
Slobodan Praljak, Foto: Reuters
Ažurirano: 29.11.2017. 15:18h

Hrvatski general Slobodan Praljak, koji je popio otrov u sudnici u Hagu, bio je general pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane. Bio je predstavnik Ministarstva odbrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću odbrane i načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane tijekom 1993. godine.

On se ubio nakon što je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora. Praljak je diplomirao na čak tri zagrebačka fakulteta, elektrotehniku je završio 1970., filozofiju i sociologiju 1971., a 1972. i Akademiju dramskih umjetnosti. Vodio je laboratoriju za elektroniku u Tehničkoj školi "Nikola Tesla" u Zagrebu, a kasnije je postao" slobodni umjetnik".

Radio je kao pozorišni reditelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Režirao je televizijsku seriju “Blesan i tulipan”, filmove “Smrt psa” i “Povratak Katarine Kožul”.

Kao dobrovoljac je 1991. otišao u Sunju, i u tom gradu blizu Siska postao je zapovjednik obrane. Kasnije je u istom gradu postao vlasnik firme za prekrcaj tereta u riječnim lukama - Pristanište i sladište Sisak, koje je 2003. prebacio na sina. Postao je 1992. pomoćnik ministra obrane Gojka Šuška, njegovog školskog kolege, a 1993. predstavnik Hrvatske u Herceg-Bosni, tvorevini Franja Tuđmana i Šuška i kasnije načelnik glavnog stožera u HVO-u.

Index.hr navodi da je Praljak nakon rata zaradio milione, ali da je veći dio imovine prepisao na svoju porodicu.

Osuđen zajedno sa šestorkom hercegovačkih generala

U javnosti Praljak je bio najpoznatiji kao rušitelj Starog mosta u Mostaru. Praljak je tvrdio da svojom odbranom da je to uradila armija republike Bosne i Hercegovine. Bio je optužen zajedno s šestoricom generala u slučaju Prlić i drugi, najopsežnijem u predmetu suda. Šestoricu su teretili za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija. Za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubistva, silovanja, deportacije i zatvaranja, nehumana djela, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravnu deportaciju, premještanje i zatočenje civila, uništavanje i oduzimanje imovine širokih razmjera, okrutno postupanje, protupravni fizički rad, bezobzirno uništavanje gradova, naselja i sela, pljačkanje javne i privatne imovine, protivpravni napad i teror nad civilima. Suđenje je počelo 26. aprila 2006, a sedam godina kasnije potvrđena je odgovornost optuženih za zločine u opštinama Prozoru, Gornjem Vakufu i Jablanici te gradu Mostaru. Nepravosnažna presuda danas je potvrđena. U svom pregledu presude, agencija Hina ističe da se po težini krimena isticalo selo Stupni Do koje su 23. oktora 1993. napale oružane snage HVO-a. Pripadnici specijalnih jedinica "Maturice" i "Apostoli" silovali su i seksualno zlostavljali tri žene i ubili 36 osoba, uključujući troje djece od 13, 8 i 3 godine. Selo je u potpunosti razoreno, a mještanima je oduzeta imovina. Sudije su takođe utvrdile da je 8. novembra 1993. tenk HVO-a cijeli dan otvarao vatru po mostarskom Starom mostu koji se dan poslije srušio. Iako ga je koristila Armija BiH, pa je za HVO predstavljao legitimni vojni cilj, rušenje mosta prouzrokovalo je neproporcionalnu štetu civilnom muslimanskom stanovništvu istočnog Mostara. Praljku se na teret stavljaju vojne akcije u kojimja su počinjeni zločini nad muslimanskim stanovništvom one u Gornjem Vakufu, Prozoru, Istočnom Mostaru i Stupnom Dolu. Slobodan Praljak, značajno je doprinio udruženom zločinačkom poduhvatu, smatra Haški sud.