Stanje je alarmantno, ali rješenja postoje

Plastika u Jadranu: Zabrana kesa samo je prvi korak

U julu je časopis "Science" objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađivanju plastikom ide prema tački sa koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim okeanima biće više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju naučnici

9473 pregleda 22 reakcija 10 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Glavata kornjača Huanita uginula je prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj toliko povrijedili crijeva da nije mogla da svari hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane da bude jedno od najugroženijih mora plastičnim otpadom.

U julu je časopis "Science" objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađivanju plastikom ide prema tački sa koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim okeanima biće više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju naučnici.

Procjenjuje se da plastika čini oko 80 odsto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja, navode ekološki aktivisti.

U Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, gdje je prošle godine uginula Huanita, često brinu o kornjačama koje stradaju zbog plastike, bilo da je progutaju ili se oko nje omotaju.

Mirta Smodlaka Tanković, naučna saradnica u Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, rekla je agenciji Hina da se stanje naglo pogoršava.

"Jadran nažalost nije drugačiji od ostatka Mediterana", istakla je.

Istraživanja sprovedena na ribama i beskičmenjacima pokazala su da postotak jedinki u kojima je pronađena neka vrsta morskog otpada kontinuirano raste.

"Prosjek posljednjih godina u Jadranskom ribljem fondu bio je između 2 i 25 odsto, međutim danas se penje i do 40 odsto“, kazala je.

Smatra da je problem teško rješiv i da je najvažnije krenuti od izvora.

"Zabrana jednokratne plastike veliki je pomak, sada treba nastaviti da se radi na podizanju svijesti potrošača“, naglasila je.

Hrvatska zabranila plastične kese

Velika većina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a potrebne su stotine pa i hiljade godina da se raspadne.

Ali, ni tada ne nestaje već prelazi u mikroplastiku.

Evropska unija od 2015. nastoji da ograniči i iz upotrebe ukloni plastične kese, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Evropskog parlamenta i Savjeta o smanjenju uticaja plastičnih proizvoda na okolnu, prenosi Hina.

Hrvatski sabor je 15. jula izglasao zakon o zabrani plastičnih kesa za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo.

Alternative jednokratnoj plastici

Prijatelji životinja smatraju ovu zakonsku odredbu pobjedom i zahvaljuju svima koji su se pridružili apelu za zabranu plastičnih kesa.

"Bezbroj put svjedočili smo prizorima životinja koje ih progutaju ili se u njih upetljaju pa umiru u agoniji. Kako bi čuvali prirodu, na raspolaganju su nam platneni cegeri, korpe i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće", upućuju iz Udruženja.

Nošenje vlastite boce za napitke, upotrebastaklenih boca, kupovina hrane u rinfuzi i odvajanje otpada lako su izvodljive navike, na ša posebno upućuju pobornici sve raširenijeg "zero waste" pokreta koji podstiče minimalno stvaranje otpada.

Mario Ščetar sa Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu rekao je za Hinu da se svake godine u svijetu odlaže više od 100 milijardi čaša za jednokratnu upotrebu te da ne treba zaboraviti ni one papirne koje su najčešće obložene plastikom.

"Alternativa su biorazgradive čaše dobijene iz skroba kukuruza ili krompira. Za slamčice postoje mnoge mogućnosti za novu upotrebu, a najpopularnije su one od borosilikatnog stakla, nerđajućeg čelika i od prirodnih materijala kao što su bambus i trska”, naglasio je.

Plastične boce za vodu od PET-a danas se zamjenjuju potpuno recikliranim

Recikliranje morskog otpada

Holandsko-hrvatski inovator Bojan Slat pokrenuo je projekt "The Ocean Cleanup", sistem za čišćenje okeana od plastike koji od 2019. pluta u Tihom okeanu. Plutajući uređaji biće postavljeni na svih pet ogromnih ‘mrlja’ smeća koje su nastale zbog okeanskih struja.

Od sakupljene plastike izrađuju se sunčane naočare koje su ponuđene na prodaju putem internet stranice projekta.

Prikupljenim novcem finansiraju nove aktivnosti, a procjenjuju da prodajom jednih naočara mogu očistiti prostor veličine 24 fudbalska terena. Podrškom projekta odloženoj plastici se daje "druga šansa" i pomaže se u rješavanju problema.

Drugi zanimljiv projekat je "marGnet" koji su razvili naučnici iz Hrvatske i Italije, a radi se o modelu koji morski otpad pretvara u biodizel. Jedan od partnera na projektu, zadužen za odvijanje aktivnosti u Hrvatskoj je Plavi svijet.

"U sklopu aktivnosti projekta razvijen je prototip uređaja za recikliranje otpada iz mora u pogonsko gorivo za brodske motore. Rezultati testiranja dobijenog goriva pokazali su da je izuzetnog kvalitete i da zadovoljava sve propisane standarde", rekla je za Hinu naučnica Jelena Basta iz Instituta Plavi svijet.

Ukoliko se u budućnosti pojave zainteresovani ulagači mogu se napraviti odgovarajući proračuni i konstruisati takvi uređaji za širu upotrebu u lukama, dodala je.

Stanje je alarmantno, ali rješenja postoje, slažu se stručnjaci. Osim uvođenja veće odgovornosti proizvođača i korporacija za proizvode, nove upotrebe predmeta i efikasnijeg recikliranja, važno je odbaciti konzumerizam kao svakodnevni stil života.

Glavate kornjače će vam biti zahvalne.

Preporučujemo za Vas