"DIO OBAVEZA KOJE SRBIJA MORA DA ISPUNI NA PUTU PREMA EU"

U Vukovaru obilježavanje 30. godišnjice stradanja, od Srbije se traže podaci o nestalima

Predstavnici srpskih organizacija prije dva dana su u Vukovaru položili vijenac u Dunav i kod spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari, i time odali počast svim poginulima i nestalima u Vukovaru 1991

4406 pregleda 9 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Screenshot/Youtube
Ilustracija, Foto: Screenshot/Youtube

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas u Vukovaru na obilježavanju 30. godišnjice stradanja tog grada da se od Srbije i dalje traže podaci o nestalima, što je obaveza koju Srbija mora da ispuni na putu prema EU.

"U zadnje vrijeme postoje signali političke volje da se napravi iskorak, ali s obzirom na iskustva koja smo imali, oprezni smo u analizi tih najava i tek kada budemo imali konkretne dokaze s podacima koji nisu već poznati hrvatskim vlastima, tada ćemo moći da kažemo da smo napravili korak unaprijed", rekao je Plenković novinarima, prenijela je agencija Hina.

Plenković je dodao da je "jasno da pitanje nestalih predstavlja dio obaveza koje Srbija mora da ispuni na putu prema EU".

On je rekao da Hrvatska i dalje traga za više od 1.800 nestalih, podatke traži "od onih koji ih imaju, a to su vlast u Srbiji i pojedinici koji znaju gdje su grobovi onih koji su pali za Hrvatsku".

Što se tiče zločina, istakao je da je gotovo šestina onih koji su optuženi za ratne zločine na području Hrvatske upravo s vukovarskog područja.

Prema njegovim riječima, podnijete su optužnice protiv cijelog vojnog vrha JNA, zapovjednika, pojedinaca i ima više od 100 presuda, ali i procesa koji traju.

Na pitanje o razdvojenim razredima i vrtićkih grupa na srpsku i hrvatsku djecu u Vukovaru, Plenković je rekao da je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja donio neke pojavnosti na tom području, ali da Vlada radi na inkluzivnoj politici prema svim manjinama u Hrvatskoj, pa tako i srpskoj.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je povodom obilježavanja Dana sjećanja da Vukovar i dalje nosi tešku ranu.

Na žalost iz Srbije dolaze poruke koje i dalje nisu takve da se prihvata odgovornost za ono što je počinjeno, naravno da to izaziva određene tenzije, a posebno u sredinama koje su teško stradale, a Vukovar je jedna od takvih sredina", rekao je predsjednik Sabora.

On je dodao da Hrvatska treba učiniti sve da se one prevladaju, ali da očekuje i od svih koji su odgovorni za ono što se dešavalo da preuzmu svoj dio odgovornosti.

Komemorativnim skupom ispred vukovarske bolnice jutros je počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 30. godišnjice stradanja tog grada.

U Vukovaru je kompletan državni vrh na čelu s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem, ministri, predstavnici političkih stranaka, kao i predstavnici udruženja ratnih veterana i porodica stradalih.

Prema novinarskim procjenama, okupilo se hiljade građana uprkos preporukama vlasti da zbog epidemiološke situacije ostanu kod kuće.

Posle komemorativnog skupa, krenula je i Kolona sjećanja vukovarskim ulicama do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje državne i druge delegacije polažu vijence.

U Vukovaru se obilježava 30. godišnjica vukovarske tragedije, na dan kada su, posle tromjesečne opsade, u taj gotovo razrušen grad ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Od prošle godine, taj dan se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i neradni je dan.

Predstavnici srpskih organizacija prije dva dana su u Vukovaru položili vijenac u Dunav i kod spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari, i time odali počast svim poginulima i nestalima u Vukovaru 1991.

U delegaciji je bio i izlasnik predsednika Srbije Veran Matić.

Vukovar je 1991, od avgusta do 18. novembra, 87 dana bio pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromjesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je protjerano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Još se oko 300 osoba vode kao nestali.

Dnevno je na ovaj grad padalo oko 7.000 granata, usljed čega je gotovo 90 odsto objekata u gradu uništeno.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, medju kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-tak.

Dan sjećanja obilježava se i u Škabrnji kod Zadra, gdje su pripadnici JNA pod komandom Ratka Mladića i srpskih paravojnih formacija 18. novembra 1991. ubile 43 mještana i 15 pripadnika oružanih snaga.

Ubistva su nastavljena i narednih dana, a u susjednom Nadinu ubijeno je 14 civila. Prema podacima nevladinih organizacija, do akcije Oluja 1995. u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.