Populacija mjesta Bukinje na sjeveru Bosne pala je za preko 80 odsto u posljednjih deset godina a mještani i medicinski eksperti za veliki broj smrti i iseljavanje okrivljuju zagađenje od najveće termoelektrane u toj zemlji i dvije obližnje deponije šljake i pepela.
Manje od 1000 ljudi sada živi u Bukinju, kod Tuzle, što je znatno manje od 5500 koliko ih je tamo živjelo prije deset godina. “Stanovnici su umrli ili se iselili”, kazao je Goran Stojak, predsjednik mjesne zajednice Bukinje.
Medicinskom studijom je utvrđena direktna veza između deponija šljake i pepela, dima iz termoelektrane TE Tuzla i visoke stope obolijevanja od raka pluća i drugih hroničnih bolesti kod mještana.
TE Tuzla odbacuje direktnu vezu i tvrdi da godišnji testovi pokazuju da je nivo štetnih čestica u lokalnoj atmosferi i vodi u dozvoljenim okvirima.
”Ljudi prosto nestaju. Kancer se širi kao virus”, kazao je Stojak za Rojters, dodajući da su njegov otac i mnogi susjedi umrli od raka pluća dok dvoje njegove djece boluje od bronhitisa.
Ove strahove potkrepljuje i medicinska studija.
”Uticaj deponija šljake i pepela uzork je 70 odsto smrtnih slučajeva i hroničnih bolesti u Bukinju, u poređenju sa 3 odsto u četvrti Solina koju smo koristili za poređenje”, kazala je Nurka Pranjić sa Medicinskog fakulteta u Tuzli. Solina je četrvt u Tuzli koja je više udaljena od termoelektrane.
TE Tuzla je jedna od pet termoelektrana koje zajedno proizvode 70 odsto struje u BiH.
Stojak tvrdi da je Elektroprivreda BiH, koja je vlasnik TE Tuzla, proširila deponije na teritoriju mjesne zajednice i da nije učinila dovoljno kako bi očistila drugo odlagalište šljake koje je zatvorila 2015.
Odgovarajući na te optužbe, direktor termoelektrane Izet Džananović kazao je za Rojters da je Elektroprivreda BiH počela čišćenje zatvorene deponije, ali da čeka vladino odobrenje sveobuhvatne studije kako bi nastavila sa ćišćenjem ostalih.
”Ne postoji termoelektrana koja ne utiče na životnu sredinu”, kazao je Džananović. Nezavisne institucije godišnje mjere uticaj deponija šljake na ljude, biljni i životnjski svijet, dodao je on.
”Deponije nijesu jedine koje utiču na zdravlje ljudi. Postoje mnogi drugi faktori, a termoelektrana je jedan od njih ali ne i jedini. Možda postoje pokazatelji ali nema dokaza”, kazao je on.
Bonus video:
