nude hardver ispod svake cijene

Kosovari panično prodaju opremu za rudarenje

Budućnost kriptoindustrije na Kosovu neizvjesna nakon odluke vlasti da zbog uštede struje zabrane tu vrstu aktivnosti

13080 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Počev od Fejsbuka do Telegrama, u novim objavama onlajn kriptogrupa na Balkanu posljednjih dana dominiraju pokušaji razočaranih Kosovara da prodaju opremu za rudarenje - često ispod svake cijene.

"Ima dosta panike i oni prodaju ili pokušavaju da premjeste opremu u susjedne zemlje", kazao je za "Gardijan" kriptoKapo, kripto investitor i administrator jedne od najvećih onlajn kriptozajednica u regionu.

Ova panična aktivnost uslijedila je nakon što je kosovska vlada krajem prošle godine objavila privremenu zabranu rudarenja kriptovaluta u okviru vanrednih mjera izazvanih energetskom krizom.

Bitkoin i druge kriptovalute stvaraju se ili "rudare" visokonaponskim računarima koji se takmiče u rješavanju složenih matematičkih zadataka u procesu koji iziskuje veliku potrošnju električne energije.

Razlog popularnosti rudarenja na Kosovu, jednoj od najsiromašnijih država Evrope, je očigledan, piše britanskil list. Jedan bitkoin vrijedi preko 32 000 eura, dok je na Kosovu struja među najjeftinijima u Evropi dijelom zbog toga što 90 odsto domaće energetske proizvodnje potiče od sagorijevanja velikih rezervi lignita u toj zemlji.

bitkoin
foto: REUTERS

Rudarenje se u najvećim razmjerima dešava na sjeveru zemlje, gdje većinski srpska populacija već više od dvije decenije odbija da plaća račune za struju. Broj ljudi koji rudare kriptovalute vrtoglavo je skočio posljednjih godina na Kosovu. Grupe poput Albanskih kriptoamatera na Fejsbuku i Kripto igls na Telegramu su dobile hiljade novih članova, mada ostaje nejasno koliko njih zaista rudari kriptovalute i u kolikoj mjeri.

Međutim, zlatno doba rudarenja na Kosovu je završeno - makar za sada - a razvoj događaja na Kosovu ukazuje na jedno od velikih pitanja povodom budućnosti bitkoina i drugih digitalnih valuta.

Prema posljednjim proračunima Kembridž univerziteta rudarenjem bitkoina na godišnjem nivou utroši se 125,96 teravat sati struje, što je više od potrošnje Norveške, Argentine, Holandije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U međuvremenu, Kosovari su posljednje dane 2021. godine proveli u mraku pošto je kombinacija domaćih i međunarodnih faktora izazvala energetsku krizu i dovela do restrikcija u zemlji. Na vrhuncu nedavne krize, zbog iznenadnog zatvaranja jedne od dvije stare termolektrane Kosovo je moralo da uveze 40 odsto energije sa međunarodnih tržišta - gdje su cijene skočile - a vlada je bila primorana na subvencije. Kosovska ministarka ekonomije Artane Rizvanoli je kazala da je odluka o zabrani rudarenja bila neminovna dodajući da ta aktivnost pored toga što iziskuje ogromnu potrošnju električne energije nije ni pravno regulisana.

Kosovo nije usamljen slučaj, navodi "Gardijan". Prošlog septembra 10 najmoćnijih regulatora u Kini obećali su da će suzbiti tamošnju industriju rudarenja kriptovaluta, koja se smatra jednom od najvećih na svijetu.

Na Islandu, nacionalna energetska kompanija, Landsvirkjun, saopštila je da će ugasiti potencijalne rudare kriptovaluta budući da je i ta zemlja suočena sa energetskom krizom.

Prošle nedjelje, uticajni odbor američkog Kongresa je najavio saslušanje povodom ove teme. Američki rudari kriptovaluta smatraju se najvećim potrošačima energije, poslije onih u Kazahstanu i Rusiji.

Od kada su vlasti na Kosovu donijele odluku o zabrani, policija i carinici počeli su sa redovnim pretresima, zaplijenivši stotine komada hardvera.

Dok je 60-odnevno vanredno stanje na snazi, mogućnost predstojeće regulative i rast cijena struje čine budućnost rudarenja na Kosovu krajnje neizvjesnom.

"Ima dosta ljudi koji su investirali u opremu za rudarenje kritpvaluta i to nije mala investicija", kazao je za "Gardijan" kriptoKapo. "Ljudi su čak uzimali kredite kako bi investirali i ovo sada veoma loše utiče na njihove živote".