"Danas": Građani Srbije godinama plaćaju druge najskuplje televizore, audio sisteme i računare u Evropi

Prema podacima Evrostata za 2020. godinu objavljenim u decembru prošle godine u oblasti potrošačke elektronike cijene u Srbiji bile su 16 odsto više od prosjeka EU i samo je Island skuplje plaćao televizore, mobilne telefone, kompjutere… Ovo je bio i okidač za KZK da prošle godine krene u istraživanje tržišta, piše "Danas"

2298 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Potrošači u Srbiji već godinama plaćaju televizore, audio sisteme i računare skoro najskuplje u Evropi, piše "Danas".

List navodi da i veleprodavci takođe imaju problem sa cijenama jer je neko od maloprodavaca spustio više nego što treba cijenu nekog televizora i tako narušio sklad u kome niko ne iskače i ne ruši zaradu drugima.

To proističe iz istrage Komisije za zaštitu konkurencije (KZK) u Srbiji i dva rješenja za ograničavanje konkurencije restriktivnim sporazumima.

U oba slučaja utvrđene su povrede konkurencije poznate kao "određivanje cijena u daljoj prodaji".

U prvom slučaju radi se o distribuciji brenda Tesla čiji je proizvođač Komtrejd, a KZK je utvrdila da je ova firma imala ovakve sporazume sa najvećim kupcima Gigatronom, Tehnomanijom, Tehnomedijom, Emezetom i firmom XLS koja vodi radnje CTShop.

U drugom slučaju utvrđeno je da je kompanija Roming elektroniks u čijem sastavu su i Tehnomanija i Vin Vin (zbog čega ih je KZK tretirala kao jedno društvo) slične dogovore imala sa istim maloprodavcima Gigatronom, Emezetom, Tehnomedijom i XLS.

U prvom slučaju firma Komtrejd distribjušn kažnjena je sa 34,4 miliona dinara, Tehnomanija sa 5,5 miliona dinara, Gigatron sa 4,2 miliona dinara, Tehnomedia centar sa 1,33 miliona dinara, Emezeta Srbija sa 690,6 hiljada dinara i XLS sa 575 hiljada dinara. Ukupna kazna je oko 400.000 eura.

Za Roming elektroniks koji je uvoznik mnogih brendova najvećih proizvođača potrošačke elektronike, televizora, mobilnih telefona i drugih uređaja razrezana je kazna od 14,66 miliona dinara, XLS 575.051 dinara, Gigatron 4,2 miliona dinara, Tehnomediju 1,33 miliona dinara i Emezetu 690.613 dinara ili sve zajedno oko 180.000 eura.

U obrazloženjima Komisije navedene su na desetine imejlova u kojima veleprodavci određuju maloprodavcima kolike treba da budu krajnje cijene, kolike će biti marže i gdje sugerišu trgovcima da dovedu "cijene na svojim sajtovima u red".

Takođe je Komisija navela da je suština povrede konkurencije određivanja cijena u daljoj prodaji u tome da prodavac nekog proizvoda, svom kupcu, ograničava slobodu da u daljoj prodaji tog proizvoda slobodno i nezavisno od prodavca sam određuje cijenu tog proizvoda za svoje kupce.

Određivanje cijene u daljoj prodaji spada u teška ograničenja konkurencije zbog toga što "značajno ograničava konkurenciju između maloprodavaca usljed čega dolazi do povećanja cijena u maloprodaji, čime se nanosi šteta potrošačima".

Prema podacima Evrostata za 2020. godinu objavljenim u decembru prošle godine u oblasti potrošačke elektronike cijene u Srbiji bile su 16 odsto više od prosjeka EU i samo je Island skuplje plaćao televizore, mobilne telefone, kompjutere… Ovo je bio i okidač za KZK da prošle godine krene u istraživanje tržišta, piše "Danas".

Bonus video: