O slučaju svojatanja dubrovačke književnosti

Grlić Radman: Srbija će snositi posljedice zbog otimanja hrvatske kulturne baštine

Prisvajanje tuđe kulturne baštine je skandalozno, ali se "očito uklapa u hegemonističku politiku širenja takozvanog srpskog sveta", kazao je šef hrvatske diplomatije

6521 pregleda 8 komentar(a)
Grlić Radman, Foto: Boris Pejović
Grlić Radman, Foto: Boris Pejović

Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je danas u Puli da će Srbija snositi posljedice u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom zbog "otimanja hrvatske kulturne baštine" u slučaju svojatanja dubrovačke književnosti.

"Otimanje hrvatske kulturne baštine nije u skladu sa evropskim vrijednostima ni sa perspektivom za koju se Srbija opredijelila i sigurno će imati određene posljedice kada budu otvorena određena poglavlja (u pregovorima sa EU o članstvu) koja su sa tim u vezi ključna, poput obrazovanja", rekao je Grlić Radman novinarima.

Komentarišući srpski Zakon o kulturnom nasljeđu, u kojem se navodi da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, Grlić Radman je naveo da je "prisvajanje tuđe kulturne baštine skandalozno" i dodao da se "očito uklapa u hegemonističku politiku širenja takozvanog srpskog sveta", prenijela je agencija HINA.

"To je nama u 21. vijeku nerazumljivo i neprihvatljivo i to vrlo oštro osuđujemo", rekao je šef hrvatske diplomatije.

On je kazao da je hrvatski ambasador u Beogradu Hidajet Biščević zbog tog slučaja protestovao kod vlasti Srbije.

Odredbe srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu prethodno je kritikovala i ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek i ocijenila da je riječ "o političkom pitanju", kao i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Ministarstvo kulture i informisanja Srbije saopštilo je juče da odredba Zakona o kulturnom nasljeđu, prema kojoj izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom, ne znači da Srbija spori da je stara dubrovačka književnost dio i kulturnog nasljeđa Hrvata.

U saopštenju se navodi da se "upravo na primjeru dvojnog nasljeđa, zajedničke jezičke prošlosti i odnosa prema književnoj baštini, najbolje prepoznaju evropske vrijednosti i perspektive dobrosusjedskih odnosa".