sutkinja o atentatu na premijera srbije

Devetnaest godina od ubistva Đinđića: "Tokom dva mjeseca mu pravljeno šest sačekuša"

Presjedavajuća vijećem suda koje je osudilo atentatore izjavila je da nije sporno da je bilo propusta u Đinđićevom obezbjeđenju "i to krupnih, u svim segmentima", navodeći da "ne misli samo na njegove lične pratioce"

8822 pregleda 13 komentar(a)
Đinđić, Foto: Wikimedia Commons/World Economic Forum
Đinđić, Foto: Wikimedia Commons/World Economic Forum

Na današnji dan prije 19 godina ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić.

Đinđić je ubijen je 12. marta 2003. u dvorištu zgrade Vlade Srbije, a za njegovo ubistvo na 40 godina zatvora osuđen je oficir Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbjednosti Zvezdan Jovanović.

Na istu kaznu za organizovanje ubistva osuđen je i komandant JSO Milorad Ulemek. Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.

Sutkinja Nata Mesarović, presjedavajuća vijećem Specijalnog suda koje je osudilo atentatore premijera Srbije Zorana Đinđića, izjavila je da nije sporno da je bilo propusta u njegovom obezbjeđenju "i to krupnih, u svim segmentima", navodeći da "ne misli samo na njegove lične pratioce".

„Činjenica je da nije postojala ozbiljna razmjena informacija, saznanja i mnogo čega drugog. Kako objasniti da se premijeru u toku dva mjeseca pravi šest sačekuša, a da jedni druge o tome ne obavještavaju i da službe ne preduzimaju ništa…“, rekla je Mesarović za list Kurir.

Prema njenim riječima, nadležni ministar je odgovorio da „nisu imali povjerenja u veliki krug ljudi, ali zaključak je da je u tim službama bilo pravih i lojalnih profesionalaca“.

„Iznenađena sam odgovorima nadležnih da premijer u tom periodu, a posebno poslije pokušaja atentata kod ‘Limesa’, nije tražio pojačanje obezbjeđenja i provjeru bezbjednosne situacije“, rekla je Mesarović.

Kako je dodala, "pitanje je šta je bio posao nadležnih, jer to nije bio posao štićene ličnosti".

"Takođe, svjedoci su potvrdili da su ministar unutrašnjih poslova (Dušan Mihajlović) i šef poslaničke grupe DOS (Čedomir Jovanović) imali bolje obezbjeđenje. Ovu posljednju izjavu neću komentarisati", rekla je Mesarović.

Đinđić je bio prvi premijer Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Njegova vlada se snažno zalagala za saradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine i za vrijeme te vlade uhapšeno je i tom sudu izručeno nekoliko optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Bio je i jedan od osnivača DS-a, u kojoj je bio predsjednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva bio je predsednik DS-a.

Đinđić je bio i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda poslije 1945. godine.