"odbijen je glasovima zastupnika Socijalističke partije"

Albanski parlament glasao protiv usvajanja rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici

Šehu je rekao zastupnicima da je odbijanje albanskog parlamenta da osudi genocid u Srebrenici i prisili Srbiju da prizna svoje zločine "ružan čin, predstava bez presedana, demonstracija srama"

6319 pregleda 19 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Albanski parlament odbio je u zahtjev opozicionog zastupnika za podršku rezoluciji o priznavanju da su zločini počinjeni u Srebrenici u julu 1995. godine genocid.

Prijedlog zastupnika Demokratske stranke Tritana Šehua odbijen je glasovima zastupnika Socijalističke partije koji čine većinu u albanskom parlamentu.

Šehu je rekao zastupnicima da je odbijanje albanskog parlamenta da osudi genocid u Srebrenici i prisili Srbiju da prizna svoje zločine "ružan čin, predstava bez presedana, demonstracija srama".

Prijedlog rezolucije kojom se zločini u Srebrenici priznaju kao genocid kojeg su počinile srpske snage i odbijanje prijedloga izazvali su još jedan sukob između članova opozicione Demokratske stranke i vladajuće Socijalističke partije, koji su sa skupštinske govornice razmijenili ozbiljne optužbe jedni prema drugima u odnosu na stavove prema ratu u Bosni i Hercegovini.

Bivši albanski premijer Salji Beriša optužio je lidere Albanije za "prijateljske odnose" sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kojeg je nazvao "inspiratorom srpskog genocida, malim Putinom, spremnim to ponoviti u bilo kojem trenutku".

Zastupnik Tauljant Bala rekao je kako je Albanija prepoznala tragediju u Bosni i optužio Berišu, koji je tada bio predsjednik Albanije, za ulogu koju je Albanija imala u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.

“Neshvatljivo je da čovjek koji jedini u ovoj prostoriji ima direktnu odgovornost za sramotu koju je Albanija tada dobila”, rekao je Bala. "Srpski genocid je podstaknut tvojom naftom, Salji."

Rasprava o rezoluciji o genocidu u Srebrenici dolazi u trenutku kada Albanija teži aktivnijoj ulozi u regiji, uključujući reformulaciju odnosa sa Srbijom kroz regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan", ideju koju je podržala Srbija, ali je odbacili Kosovo i Bosna i Hercegovina, koji smatraju da imaju neriješene probleme sa Srbijom.

Snage bosanskih Srba su 1995. godine u Srebrenici ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je 20 osoba za zločine u Srebrenici, od toga sedam za genocid. Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, Sud BiH za zločine u Srebrenici je osudio 26 osoba, od toga 13 za genocid.

Do sada su na području oko Srebrenice pronađene 94 masovne grobnice, primarne, sekundarne, nekada i tercijarne u kojima su vojnici Republike Srpske zakopali ubijene Srebreničane. Porodice i dalje tragaju za preko 1.000 žrtava genocida.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je krajem jula 2021. dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.