Interes EU (Evropska unija), kao i odbrana međunarodnog mira i bezbjednosti, zahtijevaju da se ne postupi po zahtjevu Ukrajine za prijem u EU, koji je nekoliko dana poslije početka ruske invazije formalno podnijela i to "ubrzanim postupkom", piše u članku na sajtu tvxs.gr grčki ekonomski stručnjak i nekadašnji zvaničnik Evropske komisije (EK) Sotiris Volden.
Očekuje se da će EK ovog mjeseca iznijeti mišljenje o tom zahtjevu Kijeva, a Volden smatra da bi Unija trebalo da ga odbaci jer bi "prijem Ukrajine u EU i svaki korak ka tome značio značajno dodatno zaoštravanje sukoba Zapada i Evrope s Rusijom što je nepoželjno i opasno".
Ukrajina jeste žrtva potpuno ilegalnog napada i s pravom traži svu moguću podršku da se odbrani, piše Volden, i konstatuje da je razumljivo da njen predsjednik Volodimir Zelenski postavlja i pretjerane zahtjeve, među kojima da "Zapad u suštini objavi svjetski rat" ili da uvede sankcije koje će "svjetsku ekonomiju dići u vazduh".
Implicitno je na Zapadu prihvaćen argument Moskve da bi ulazak Ukrajine u NATO štetio njenim interesima, te se sada kao rješenje za budući mirovni sporazum "podrazumijeva neutralizacija i neulazak Ukrajine u NATO".
S tim u vezi Volden objašnjava da je neosnovan stav da je prijem u EU "blaga" (light) verzija prijema u NATO-u i da stoga neće izazvati odgovarajuću reakciju Moskve, jer "prošla su vremena kada je Moskva razlikovala EU od NATO-a", a "takvoj percepciji je doprinijela EU prihvatajući agresivnu antirusku politiku SAD".
Zalaganje za prijem Ukrajine u EU stoga "služi strategiji onih koji traže nastavak i pojačavanje sukoba s Rusijom, sve do njenog (neizvjesnog) odlučujućeg poraza, zanemarujući dodatno prolivanje krvi (uglavnom Ukrajinaca) koju takav razvoj događaja nosi, zanemarujući globalnu ekonomsku krizu koju će to takođe izazvati, kao i rizik od iskakanja rata iz kolosjeka i pretvaranja u nuklearni holokaust".
Volden piše da "sile razuma" u posljednje vrijeme prije svega u Evropi, odbacuju tu "avanturističku strategiju" jer za Evropu "agresivna Rusija svakako jeste prijetnja, a njen sadašnji režim znatno odstupa od evropskih vrijednosti" i "to je glavni razlog zašto želimo jake atlantske odnose".
Međutim, nastavlja grčki stručnjak, s druge strane ni "slamanje i marginalizovanje Rusije nije u interesu Evrope", već je "postojanje jake Rusije (kao i Kine) glavna protivteža američkoj svjetskoj svevlasti za koju istorija posljednjih decenija pokazuje da ni ona veoma često nije u skladu sa našim interesima i vrijednostima".
Pošto navodi niz činjenica koje pokazuju da je Ukrajina "miljama" ili "decenijama" - kako je rekao predsjednik Francuske Emanuel Makron, daleko od ispunjavanja kriterijuma za prijem u EU, Volden piše da smatra da bi bilo pogrešno da politička poruka EU o podršci Ukrajini koja jeste nužna, uključi i "evropsku perspektivu", a bilo bi još više pogrešno da uključi formalni status kandidata.
To je tako najprije zato što bi obećavanje statusa kandidata doprinijelo daljem zaoštravanju sukoba s Moskvom i to u veoma opasnom periodu, a uz to bi EU time, piše Volden, gajila iluziju da je rješenje ukrajinskog problema prijem u EU, a ne da su rješenje pregovori i kompromisi sa Rusijom.
Kao treći razlog zašto bi obećavanje Ukrajini statusa kandidata za prijem bilo pogrešno, Volden navodi da bi time "EU izgubila svaki kredibilitet tamo gdje agenda proširenja ima smisla - na Zapadnom Balkanu".
"Već 22 godine obećavamo integraciju Zapadnog Balkana. Nema ozbiljnih geopolitičkih prepreka da se to sprovede, te zemlje su male i 'naprednije' od Ukrajine po kriterijumima pristupanja. Pa ipak, taj proces vuče se godinama, skandalozno u slučaju Sjeverne Makedonije, uglavnom zbog 'pristupnog zamora' velikih država članica ili nacionalnog ega nekih drugih", konstatuje Volden.
A ako bi se Kijevu dalo to što traži od EU, "narodi Balkana bi vidjeli kako ih Ukrajina 'prestiže' uz eklatantno kršenje svih uslova koje godinama koristimo da odlažemo njihov prijem.. dok ostaju na listi čekanja", te bi tražena "'jaka politička poruka' Ukrajini bila jaka pogrešna i o Balkanu i o našem kredibilitetu", upozorava grčki profesor.
"Naš cilj treba da bude okončavanje neprijateljstava smjesta, podrška Ukrajini u teškim pregovorima, početak mukotrpnog procesa preokretanja sadašnje hladnoratovske dinamike i završetak proširenja na Balkan.
I naravno produbljivanje evropskih integracija", a "u središtu takvog kursa je izgradnja nove evropske bezbjednosne arhitekture koja će uključiti Rusiju".
"Samo u takvom okruženju - nažalost sada udaljenijem nego ranije, moći ćemo da se bavimo bilo kakvom evropskom perspektivom naših istočnih susjeda", piše Sotiris Volden, specijalni savjetnik Grčke fondacije za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP).
Bonus video:
