Predsjednica Kosova Vjosa Osmani poručila je da Kosovo i Srbija ne mogu da se porede kada je riječ o upotrebi ratnohuškačke retorike, te navela da je od Evropske unije (EU) tražila da reaguje na "destabilizujuće tendencije Srbije". Ova izjava kososvke predsjednice dolazi dan nakon što je iz Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) saopšteno da su zabrinuti zbog porasta zapaljive retorike zvaničnika Kosova i Srbije, posebno zbog izjava o ratu i sukobima na Zapadnom Balkanu.
U toj reakciji evropska administracija je naglasila da će se sva otvorena pitanja rješavati kroz dijalog dvije strane u Briselu.
"Očekujemo da EU bude glasnija protiv destabilizujućih tendencija Srbije prema cijelom regionu, te tendencije da služi interesima Rusije. Nema i ne može biti istog tretmana strana kada je jasno da je Srbija agresor i da ona koristi ratnohuškačku retoriku u odnosu na Kosovo", rekla je Osmani.
Ona je to izjavila na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem, koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Kosovu.
Sa druge strane, predsjednik Albanije Bajram Begaj je ocijenio da je Kosovo pokazalo uzdržanost usljed tenzija na sjeveru zemlje, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. On je podvukao da Srbiji mora jasno da se stavi do znanja da je "realnost nezavisnog Kosova nepovratna i nepromjenljiva".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 15. avgusta u Beogradu da je njegov jedini cilj na predstojećem sastanku u Briselu sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem da mir i stabilnost budu očuvani.
Povezani članci
Vučić je rekao novinarima da zvanični Beograd "nikome ničim ne prijeti", već da samo želi da obezbijedi poštovanje međunarodnih pravila i javno pravnih normi.
Lideri Beograda i Prištine su pojačali retoriku približavanjem dana kada će se sastati u okviru briselskog dijaloga. Nakon više od godinu dana, Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti sastaće se 18. avgusta u sjedištu EU kako bi nastavili razgovore u dijalogu o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 11. avgusta naveo da ima saznanja o planovima na sjeveru Kosova, te da kosovske vlasti "pripremaju likvidacije naših ljudi na sjeveru".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je dan kasnije poručio da se Kosovo zalaže za mir i stabilnost. Izjave o mogućoj likvidaciji na Kosovu Kurti je okarakterisao kao "misli i maštu" srpskih zvaničnika.
Do zaoštravanja odnosa između Prištine i Beograda ponovo je došlo nakon što je Vlada Kosova donijela odluku da od 1. avgusta započne proces preregistracije vozila sa oznakama gradova na Kosovu a koje izdaju srpski organi, na RKS (Republika Kosovo).
Takođe, istog dana je trebala da počne da se sprovodi odluka o izdavanju takozvanog ulazno/izlaznog dokumenta svim državljanima Srbije koji ulaze na teritoriju Kosova. Taj dokument zamjenjuje lična dokumenta i predviđen je Briselskim sporazumom u okviru dijaloga, što Kosovo do sada nije sprovodilo. Međutim, kako bi se spriječilo sprovođenje ovih odluka, lokalni Srbi su 31. jula postavili barikade na sjeveru i tako blokirali prelaze Jarinje i Brnjak.
U cilju deeskalacije situacije, Kosovo je u dogovoru sa međunarodnom zajednicom, odložilo sprovođenje ovih odluka na 30 dana, odnosno do 1. septembra.
Bonus video:
