U Zagrebu je već rano prijepodne vruće, na ulicama vlada gužva. Mnogi žele na brzinu u kupovinu kupovinu prije podnevne žege. U jednom kafiću u centru grada sjede tri studenta: Jagor Šunde, Fran Zekan i David Čemeljić.
Njih trojica su na svoj način doprinijeli uvođenju eura kao nove valute u Hrvatskoj. Naime, na hrvatskoj kovanici od jednog eura nalazi se dizajn s kojim su tri prijatelja pobijedili na konkursu Hrvatske narodne banke (HNB).
Građani su podijeljeni
Od 1. januara iduće godine će Hrvatska biti 20. članica eurozone. No, u zemlji se o tome kontroverzno diskutuje – građani su podijeljeni. Mnogi se plaše rasta cijena.
Opozicija smatra da je trenutak za uvođenje eura pogrešno odabran, te da je trebalo pričekati da EU prestane da srlja iz jedne krize u drugu. Prema ispitivanju javnog mnjenja Eurobarometra, ove godine još samo 55 odsto hrvatskih građana podržava novu valutu – znatno manje nego ranijih godina.
Ako se pita Šundea, Zekana i Čemeljića, uvođenje eura je korak u pravom smjeru. Sva trojica žele da se Hrvatska u potpunosti integriše u EU, dakle i što se tiče valute.
„Evropska unija treba da bude hram koji nam omogućava očuvanje naše istorije, različitih kulturnih vrijednosti nacija i istovremeno konkurentnost naših ekonomija na regionalnom i međunarodnom nivou“, kaže Šunde. „O tome sanjamo. A prvi koraci su monetarna integracija i članstvo u Šengenskom prostoru.“
Ovog 22-godišnjeg studenta arhitekture na Univerzitetu u Zagrebu zanimaju hrvatska ekonomija i evropska monetarna politika.
On je u proljeće čuo da je HNB ponovo raspisao konkurs za dizajn hrvatske kovanice od jednog eura, nakon što je kod prethodnog bilo problema s autorskim pravima. Šunde i dva prijatelja su se prijavili.
„Mi smo ponosni“
Oni su danima radili na tom projektu, digitalizovali, optimirali i isprobavali 3D štampu sve dok im rezultata nije izgledao savršeno.
Na novoj kovanici od jednog eura nalazi se kuna, a iza nje šahovnica. Zadržavanje kune barem u tom obliku vjerovatno se sviđa Hrvatima. Kuna kao platežno sredstvo ima dugu tradiciju – krzno te životinje je još u srednjem vijeku korišćeno za plaćanje i razmjenu.
Na sopstveno iznenađenje, trojica studenata su pobijedili na takmičenju. Bili su oduševljeni. „Ponosni smo jer smo našim radom nešto doprinijeli budućnosti zemlje i društva“, kaže Fran Zekan (21).
Strah od poskupljenja
Za hrvatske građane euro nije ništa novo – oni već godinama često štede upravo u eurima. I velike kupoprodaje se obavljaju u evropskoj valuti.
Ipak, prema brojkama iz juna koje je objavio Eurobarometar, čak 81 odsto građana se boji poskupljenja troškova života nakon uvođenja eura. Mnogi su zabrinuti da će hrvatska monetarna politika time izgubiti veliki dio samostalnosti.
Ognjan Zlatev, šef Predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj, ne dijeli te bojazni. On ističe primjer Slovačke i kaže da su u toj zemlji nakon ulaska u eurozonu cijene stvarno porasle, ali samo za oko dva odsto. „Taj efekat je vrlo brzo opet nestao“, kaže Zlatev.
On dodaje da HNB u saradnji sa EU planira PR-kampanju kako bi uvjerili „često još uvijek skeptične starije generacije“.
EU i Hrvatska narodna banka smatraju da je Hrvatska dobro pripremljena za novu valutu. Kako bi se spriječila moguća zloupotreba trgovaca, sve do 2024. godine cijene će biti izražene i u eurima i u kunama.
Šunde, Zekan i Čemeljić znaju da uvođenje eura ima i prednosti i nedostatke. Time neće nestati ekonomski problemi, kaže Šunde. „Zemlje ne mogu očekivati bolju budućnost samo zbog druge valute. Za to se moraju preduzeti jasni ekonomsko-politički koraci za dobrobit građana“, smatra Šunde.
Bonus video:
