EK: Odnosi Srbije sa Crnom Gorom "izazovni", stopa usklađenosti sa evropskom spoljnom politikom "značajno smanjena"

Poseban odlomak se odnosi na proces normalizacije odnosa sa Kosovom. Spominje se da je u proteklom periodu došlo do susreta glavnih pregovarača i jedan sastanak na nivou lidera, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova, Aljbina Kurtija.

16842 pregleda 9 komentar(a)
Detalj iz Beograda, glavnog grada Srbije: 11. septembar - protest protiv Europrajda, Foto: Reuters
Detalj iz Beograda, glavnog grada Srbije: 11. septembar - protest protiv Europrajda, Foto: Reuters

Stopa usklađenosti Srbije sa evropskom zajedničkom spoljnom politikom je "značajno smanjena", i od 64 odsto koliko je obilježila u godini 2020, usklađenost je sada pala na 45 odsto, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ovo su nalazi Evropske komisije (EK) u najnovijem godišnjem paketu proširenja koji će biti objavljen u srijedu 12. oktobra.

U nacrtu izvještaja, u koji RSE ima uvid, se podvlači da se Srbija nije uskladila sa sankcijama protiv Rusije, koje je Evropska unija (EU) uvela Moskvi kao odgovor na agresiju u Ukrajini.

"Niz akcija i izjava Srbije je bio u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavom EU. Od Srbije se očekuje da kao prioritet ispuni obaveze i progresivno se uskladi sa restriktivnim mjerama EU u skladu sa pregovaračkim okvirom Srbije", podvlači se u dokumentu.

Odnosi sa susjedima zategnuti i izazovni

Što se tiče regionalne saradnje, u izvještaju o Srbiji se ocjenjuje da je zemlja ostala posvećena unapređenju bilateralnih odnosa.

Međutim spominje se da su odnosi sa Hrvatskom "sve više zategnuti uz povremene političke sukobe."

Odnosi Srbije sa Crnom Gorom se u dokumentu ocjenjuju "izazovnim" ali se naglašava da su obje strane nagovijestile veću spremnost za resetovanje odnosa i napore na rješavanju otvorenih pitanja.

Dogovor sa Kosovom ključan i hitan

Poseban odlomak se odnosi na proces normalizacije odnosa sa Kosovom.

Spominje se da je u proteklom periodu došlo do susreta glavnih pregovarača i jedan sastanak na nivou lidera, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova, Aljbina Kurtija.

Međutim, ocjenjuje se da nema konkretnog napretka u pregovorima o sveobuhvatnom i zakonski obaveznog sporazuma.

Putem ovog dokumenta se pozivaju Kosovo i Srbija da se "bez daljeg odlaganja" konstruktivno angažuju i unaprijede pregovore o sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji.

Postizanje takvog sporazuma je "hitno i ključno", stoji u izvještaju, kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svo evropskom putu.

Ograničen napredak u borbi protiv korupcije, loša ocjena u borbi protiv organizovanog kriminala

Po pitanju borbe protiv korupcije, prema nalazima izvještaja se naglašava da je Srbija učinila samo "ograničeni napredak". S tim u vezi se spominje da je broj novih istraga i konačnih presuda povećan u 2021. u poređenu sa godinu dana ranije, međutim da je pao broj prvostepenih optužnica.

U polju borbe protiv korupcije se ocjenjuje da je obilježen neki napredak. Kaže se da je neznatno povećan broj optužnica i prvostepenih presuda u slučajevima visokog profila. Navodi se da Srbija treba da pojača prevenciju i suzbijanje korupcije te poveća konačnu konfiskaciju imovine u predmetima visokog profila.

"Oni sektori koji su najranjiviji korupciji zahtijevaju ciljane procjene rizika i posvećene akcije", ocjenjuje se u dokumentu.

Lošu ocjenu je Srbija dobila i po pitanju borbe protiv organizovanog kriminala gdje se kaže da je obilježen samo "ograničen napredak". Spominje se da je u proteklom periodu, povećan broj novih istraga i konačnih presuda ali da je opao broj optužnica i prvostepenih presuda. Kaže se takođe da je ograničen broj zapljena i konačnih konfiskacija. Priznaje se da je nivo razumijevanja i pristup konfiskaciji poboljšan što bi, kako se kaže u izvještaju, trebalo da dovede do boljih rezultata u budućnosti.

Nema napretka u slobodi izražavanja

Nikakav napredak nije obilježen u slobodi izražavanja, stoji u izvještaju o Srbiji.

Stručnjaci Evropske komisije u izvještaju podvlače da su zabrinjavajući slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima, te se naglašva da treba dodatno ojačati u praksi nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja.

U dokumentu se podsjeća da je regulatorno tijelo za elektronske medije dodijelilo sve četiri nacionalne frekvencije istim televizijskim kanalima kao i u prethodnom periodu u kom su svi dobijali opomene od REM-a zbog kršenja zakonskih obaveza.

U izvještaju se ponavlja ocjena OEBS/ODHIR misije nakon izbora u Srbiji da je javni servis ravnopravno pokrivao aktivnosti kampanje svih učesnika, ali je pružio ogromnu nekritičku pokrivenost javnim zvaničnicima koji su takođe bili kandidati na izborima.

Kontradiktorna komunikacija vlasti oko Europrajda

U poglavlju koje se odnosi na osnovna prava, veliki dio se posvećuje organizaciji "Europrajda" u Srbiji, 17. septembra za koje se tvrdi da je održavanje manifestacije bilo neizvjesno do posljednjeg trenutka. S tim u vezi se ocenjuje da je komunikacija vlasti oko ove manifestacije bila "kontradiktorna".

"Dok su vlasti održavale kontakte sa organizatorima kako bi pronašli rješenje, ostali su neobavezni u pogledu održavanja parade sa zvaničnom dozvolom", navodi se u izvještaju Evropske komisije o Srbiji.

Paket proširenja zajedno sa odvojenim izvještajima za svaku državu treba da usvoji kolegijum Evropske komisije.

Izvještaji o svakoj zemlji pojedinačno pokrivaju period od godinu dana.

Ovaj dokument će biti objelodanjen za javnost 12. oktobra.

Bonus video: