„Znala sam da će nas ubiti ako ostanem”

Brutalna ubistva žena u zemljama Zapadnog Balkana ukazuju na alarmantno stanje u društvu i na brojne propuste u sistemu

21746 pregleda 3 komentar(a)
26-godišnja žena, koja je željela da ostane anonimna, u sigurnoj kući u Beogradu, Foto: Beta/AP
26-godišnja žena, koja je željela da ostane anonimna, u sigurnoj kući u Beogradu, Foto: Beta/AP

Muškarac u Bosni i Hercegovini ubio je svoju ženu i taj čin je prenosio uživo na instagramu. U susjednoj Srbiji ove godine 27 žena je ubijeno u rodno zasnovanom nasilju, uprkos naporima da se podigne svijest i preokrene taj trend. Aktivisti na Kosovu kažu da je nasilje nad ženama “nacionalno vanredno stanje”.

Širom Zapadnog Balkana, žene su maltretirane, silovane, premlaćivane i ubijane, često od strane njihovih partnera i nakon što su više puta takvo nasilje prijavljivale institucijama. Region je izrazito konzervativan, sa viševjekovnom tradicijom muške dominacije, ali je problem nastao poslije ratova 1990-ih i političkih, ekonomskih i društvenih kriza koje traju od okončanja sukoba, piše Asošiejted pres.

Ženske grupe u regionu su kao odgovor organizovale proteste kako bi privukle pažnju javnosti i zahtijevale akciju. Osnovale su linije za pomoć i skloništa za žene. Međutim, aktivisti okrivljuju vlasti da ne reaguju odlučno da zaštite žene i suprotstave se kulturi nekažnjivosti.

Zlostavljanje
foto: Beta/AP

Javnost u BiH i širem regionu potresla je brutalna stvarnost koja je kulminirala u avgustu, kada je u Gradačcu na sjeveroistoku te zemlje bivši partner pucao ženi u glavu i ubistvo prenosio uživo na Instagramu.

To ubistvo je “bilo toliko svirepo i toliko tragično” da bilo poziv na buđenje, kazala je za AP Jadranka Miličević, iz grupe Cure.

Na Zapadnom Balkanu, većina zemalja je donijela zakone i propise za borbu protiv nasilja nad ženama, ali je njihova primjena i dalje nedosljedna, kazali su aktivisti.

Bosna je, na primjer, bila među prvim zemljama koje su ratifikovale Istanbulsku konvenciju Savjeta Evrope o nasilju nad ženama, ali je problem od tada samo rastao, istakla je Miličević.

“Nasilje nad ženama i nasilje u porodici su globalni fenomen. To postoji svuda, ali je ključno pitanje odgovora države na nasilje”, rekla je Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra Srbije.

“Nažalost, ono čemu svjedočimo ovdje na Balkanu je da je nasilje odobreno. To je model ponašanja koji nije dovoljno osuđivan u javnosti”, dodala je.

“Potpisali smo sve relevantne međunarodne deklaracije, rezolucije i konvencije, ali je njihova primjena upitna”, rekla je Miličević. “Previše ljudi doživljava (porodično) nasilje kao privatno pitanje između dvoje ljudi. Oni ne shvataju da je to društveni problem”, dodala je.

Kao jedan od ključnih problema posmatrači navode blage kazne u BiH za nasilje i ubistva žena. U izvještaju GREVIO-a, stručnog tijela koje prati implementaciju Istanbulske konvencije, iz 2022, navodi se da takva sudska praksa podstiče “osjećaj nekažnjivosti” koji snažno osjećaju i počinioci i njihove žrtve.

“Nažalost, ono čemu svjedočimo ovdje na Balkanu je da je nasilje odobreno. To je model ponašanja koji nije dovoljno osuđivan u javnosti”, kazala je Vanja Macanović

Samo jednom je ubica osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina u slučaju kada je žrtva bila žena, rekla je Miličević za AP. Ukupno 65 žena je ubijeno u proteklih 10 godina, a pet je preživjelo pokušaj ubistva u zemlji sa 3,3 miliona stanovnika, prenosi američka agencija pozivajući se na podatke lokalnih nadležnih službi.

Slična situacija je i na Kosovu, takođe izuzetno patrijarhalnom i muško orjentisanom balkanskom društvu. Tamo je prošlogodišnji slučaj silovanja 11-godišnje djevojčice koje je počinilo pet napadača izazvao ulične proteste na kojima je zatražena bezbjednost za žene, što je dovelo do ostavke šefa policije.

Međutim, demonstranti su ponovo izašli na ulice kasnije tokom 2022, bijesni zbog dva ubistva u Prištini, kada je 63-godišnju nastavnicu geografije sjekirom ubio njen suprug, dok je u drugom slučaju trudnicu ispred bolnice ubio njen muž, dok je čekala da se porodi.

Ukupno 66 žena ubijeno je od strane partnera ili muževa od 2000. godine na Kosovu, na teritoriji na kojoj živi dva miliona ljudi, dok je samo jedan počinilac osuđen na doživotni zatvor, pokazuje zvanična statistika.

Srpska aktivistkinja Macanović vjeruje da je dio problema u tome “što institucije ne snose odgovornost” i nema posljedica za greške u bavljenju slučajevima. To obeshrabruje žene da pomoć zatraže od države, naročito u manjim zajednicama, dodala je ona.

Širom Zapadnog Balkana, žene su maltretirane, silovane, premlaćivane i ubijane, često od strane njihovih partnera i nakon što su više puta takvo nasilje prijavljivale institucijama

“Nemamo dovoljno strukturiran sistem odgovornosti za svakog profesionalca za pogrešno postupanje, odnosno prije izostanka bilo kakvog postupka. Rijetko se dešava da policajci, socijalne službe, tužioci ili sudski službenici budu pozvani na odgovornost ako se dese greške i žena kasnije bude ubijena”, tvrdi Macanović.

Suočena sa rastom nasilja i ubistava žena, Srbija je 2017. počela da primjenjuje specijalni zakon kako bi produbila saradnju između agencija, preduzela hitne mjere protiv napadača i osnovala lokalne radne grupe za sprečavanje nasilja.

Na nedavnom sastanku u Beogradu povodom obilježavanja globalne kampanje protiv nasilja nad ženama srpski ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Zigmanov je obećao dalje napore. Zigmanov je pozvao na saradnju sa svih organizacija u sprečavanju nasilja i praćenju kaznenog postupka.

“Kao partnere takođe moramo imati građanske organizacije kada je u pitanju stvaranje tolerantnog društva obostranog poštovanja i razumijevanja”, kazao je on.

Na Kosovu, Ministarstvo pravde slalo je poruke upozorenja na nasilje i pozvalo žene da prijave napade. Najviši zvaničnici su javno pozvali na oštrije kazne za počinioce i kritikovali su prakse iz prošlosti.

“Potrebno je da cijeli pravosudni sistem kao prioritet postavi slučajeve nasilja protiv žena i djevojčica”, kazao je juče Aljbin Kurti na konferenciji pod nazivom “Ujedinjeni protiv nasilja – Dosta je”.

Kurti je naveo slučajeve u kojima su kriminalci oslobođeni da bi kasnije počinili još gori zločin.

I BiH je prije nekoliko godina donijela zakon o prevenciji nasilja u porodici, a vlasti su obećale da će po tom pitanju učiniti više. Međutim, u društvima koja su prošla kroz ratove, gdje su se ekonomije i institucije raspale i gdje se etničke, političke i društvene podjele podstiču od strane vlasti, same zakonske promjene nisu dovoljne, kazali su eksperti za AP.

Nasilje opstaje i nastaviće se, smatra Vesna Stanojević, koja upravlja lancem sigurnih kuća za žene u Srbiji. “Ponekad primimo žene koje su toliko pretučene da ne mogu da hodaju ili pomjeraju glavu, koje su došle nakon što su bile u bolnici, koje treba da se porode, imaju povrede stomaka”, kazala je ona.

“Gdje su napadači to naučili? Ko su uzori našoj djeci”, upitala je ona. Trebalo bi da se obrazujemo, a mi (društva) to očigledno ne radimo”, dodala je.

Trenutno više od 40 žena i djece boravi u sigurnim kućama koje vodi njena organizacija. “Za 32 godine mog rada, nisam videla da je nasilje opadalo. Nekad ga ima više, nekada manje, ali generalno uvek postoji”, kazala je.

U jednom od skloništa, 26-godišnja žena je kazala u razgovoru za AP da je odlučila da napusti partnera kada je primijetila modrice i na njenom malom sinu. Žena, koja iz bezbjednosti razloga nije željela da se predstavi, kazala je da ju je pratner konstantno silovao, tukao, gušio i satima nju i bebu držao zaključane u stanu.

Kada je odlučila da ga napusti ta žena je završila u bolnici sa povredom grudnog koša i podlivima. Taj muškarac je sada u pritvoru. “Posljednje batine su bile zaista loše”, kazala je ona za AP. “Znala sam da ukoliko se ponovo dogodi ni ja ni beba nećemo ostati živi”.

Bonus video: