Sjeverna Makedonija bira predsjednika: Najviše kandidata u istoriji, drugi krug izvjesan

Albanski blok stranaka ima dva kandidata. Aktuelni šef diplomatije Bujar Osmani, inače ljekar po struci, kandidat je vladajuće DUI, a opozicione stranke ujedinjene u koaliciju Vredi također su predložile ljekara, koji je i aktuelni gradonačelnik Gostivara Arben Taravari

6810 pregleda 1 komentar(a)
Sa jednog glasačkog mjesta u Skoplju, Foto: Reuters
Sa jednog glasačkog mjesta u Skoplju, Foto: Reuters
Ažurirano: 24.04.2024. 09:43h

Na biračkim mjestima u Sjevernoj Makedoniji koja su otvorena jutros 24. aprila u sedam sati, građani su počeli da glasaju za jednog od sedam kandidata za predsjednika zemlje, što je najveći broj kandidata u istoriji predsjedničkih izbora.

Aktuelni predsjednik Stevo Pendarovski, prvi na listi kandidata koju podržava vladajući SDSM, kandiduje se za drugi mandat. Ponovo je, kao i 2019. godine, suočen sa kandidatkinjom glavne opozicione stranke VMRO-DPMNE, profesorkom Pravnog fakulteta Gordanom Šiljanovskom Davkovom.

Albanski blok stranaka ima dva kandidata. Aktuelni šef diplomatije Bujar Osmani, inače ljekar po struci, kandidat je vladajuće DUI, a opozicione stranke ujedinjene u koaliciju Vredi također su predložile ljekara, koji je i aktuelni gradonačelnik Gostivara Arben Taravari.

Kandidate za šefa države na ovim izborima imaju i manje stranke. Stranka Ljevica, koja je protiv NATO-a i EU, predložila je profesoricu Fakulteta sigurnosti Biljanu Vankovsku-Cvetkovsku, zatim je u predsjedničku trku ušao sadašnji gradonačelnik Kumanova Maksim Dimitrievski, koji je osnovao novu stranku ZNAM, kao i njegov kolega, gradonačelnik opštine Karpoš, Stevčo Jakimovski, iz stranke GROM. On je stavljen na crnu listu zbog svoje umiješanosti u "koruptivna djela", saopštio je Stejt department 18. marta.

Glavna tema predizborne kampanje bili su pristupni pregovori s Evropskom unijom, koji će se nastaviti ukoliko se pristupi izmjenama Ustava, kojima će se u preambulu uključiti i bugarska manjina, uz nekoliko drugih manjina.

Riječ je o 3.000 građana koji su se na popisu izjasnili kao Bugari, a aktuelna Vlada prihvatila je taj uslov nakon što je Bugarska stavila veto na evropske integracije Sjeverne Makedonije. Ali parlament nije dobio dvotrećinsku većinu da to izglasa.

Za trojicu predsjedničkih kandidata izmjene Ustava trebale bi se sprovesti odmah. Za to se zalažu sadašnji predsjednik Pendarovski i kandidati albanskih stranaka Osmani i Taravari, čime uslovljavaju svoje učešće u budućoj koalicionoj vladi.

Visok cenzus

Izborni proces predviđa da kandidat mora osigurati većinu podrške registrovanih birača da bi pobijedio u prvom krugu. S obzirom da nijedan kandidat to vjerovatno neće postići, prva dva kandidata će se plasirati u drugi krug.

Međutim, da bi bio izabran u drugom krugu, kandidat mora dobiti i većinu glasova i najmanje 40 posto izlaznosti birača. Neispunjavanje ovih kriterijuma zahtijevalo bi ponavljanje izbora.

Dva kandidata sa najviše glasova ući će u drugi krug, a prema dosadašnjim anketama najviše šansi imaju kandidati dvije najveće stranke, Stevo Pendarovski iz SDSM-a i Gordana Šiljanovska Davkova iz VMRO-DPMNE. Sučelili su se u drugom krugu i na prethodnim izborima 2019. godine.

Pravo glasa za svog favorita ima 1.814.317 građana.

Značajan aspekt ovih izbora je uključivanje građana koji tek treba da ažuriraju svoja lična dokumenta kako bi odrazili promjenu imena Sjeverne Makedonije prema Prespanskom sporazumu koji je postignut kako bi se okončao spor sa Grčkom. Kako bi se osiguralo njihovo učešće usvojen je zakon koji dozvoljava glasanje sa starim dokumentima.

Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) otvorio je Posmatračku misiju u Sjevernoj Makedoniji i za predsjedničke i za parlamentarne izbore, sa 375 angažovanih posmatrača.

Dvostruki izbori 8. maja

Odluka o održavanju drugog kruga predsjedničkih i parlamentarnih izbora 8. maja donesena je u decembru 2023. godine, nakon političkih nemira oko ustavnih amandmana.

Ovaj datum omogućava održavanje parlamentarnih izbora u okviru njihovog redovnog rasporeda i osigurava predsjedničku tranziciju prije isteka mandata predsjednika Pendarovskog 12. maja.

Predsjedništvo ima značajna ovlašćenja, uključujući predstavljanje države, komandovanje oružanim snagama i dodjeljivanje mandata za formiranje vlade. Od osamostaljenja zemlje predsjednici su birani direktno i samo su Kiro Gligorov i Đorđe Ivanov služili dva mandata.

Bonus video: