EU kriminalizovala ekocid, zemlje regiona ne primjenjuju ni postojeće odredbe krivičnog zakonika

"Ako pogledate statistiku iz Srbije, a vjerujem i Crne Gore, nećete naći nijednu presudu protiv kompanija zbog oštećenja i zagađenja životne sredine", rekla je Ljubica Vukčević, iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

3925 pregleda 1 komentar(a)
Priroda Crne Gore (ilustracija), Foto: Anastasija Orlandić
Priroda Crne Gore (ilustracija), Foto: Anastasija Orlandić

Nakon što mu je nekoliko ribolovaca sa više lokacija na Limu javilo da velika količina mrtve ribe pluta rijekom, Ismet Softić izašao je na lice mjesta i uvjerio se da je u toj rijeci na sjeveru Crne Gore došlo do masovnog pomora ribe.

Softić, koji je predsjednik Ribolovnog društva "Sinjavac", tog septembarskog jutra 2019. pozvao je nadležne inspektore i bjelopoljsku policiju, sa kojima je obišao teren, kako bi utvrdili šta je uzrokovalo nemili događaj.

"Došli smo do jedne cijevi, pretpostavljamo da je odatle krenuo pomor, jer izviše nje uzvodno nije bilo mrtve ribe", prisjeća se Softić za Radio Slobodnu Evropu (RSE).

Ubrzo nakon toga, nadležni su utvrdili da je u vodu ispuštena materija koja je oslobodila kiseonik, zbog čega je i uslijedio pomor tolikih razmjera.

Uslijedio je sudski postupak pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju protiv dvije fabrike i dva odgovorna lica u njima, ali je nakon sprovedenog krivičnog postupka donijeta oslobađajuća presuda.

"Nije bilo dovoljno dokaza da se utvrdi krivica optuženih, a shodno sadržini nalaza vještaka nije se mogao isključiti kumulativni efekat, odnosno da je više zagađivača uticalo na pomor ribe", kazali su iz Osnovnog suda za RSE.

Kako su pojasnili, riječ je o nepravosnažnoj presudi, a postupak po žalbi je u toku pred Višim sudom u Bijelom Polju.

"Kad su došli vještaci, ispalo je da je više privrednih subjekata uključeno u istu kanalizaciju, pa to (ko je odgovoran) Vodovod nije mogao da utvrdi. To su čitave peripetije, tako da su ti privredni subjekti oslobođeni, nismo mogli ništa da uradimo. A otišle su tone i tone ribe", priča Softić.

Od tog do današnjeg dana svake godine je sve manje i manje ribe, kaže on i dodaje nema dvojbe da se na Limu u septembru 2019. dogodio "klasični ekocid".

"Ne znam koja gora riječ ima od toga. Riblji fond nam je totalno uništen", navodi Softić.

Rijeka Lim inače izvire u Crnoj Gori, nedaleko od granice sa Albanijom, iz Plavskog jezera, odakle preko Srbije teče do Bosne i Hercegovine, gdje se uliva u Drinu.

Sve četiri države, zajedno sa ostatkom regiona Zapadnog Balkana, teže ka članstvu u EU, koja je nedavno usvojila direktivu kojom se kriminalizuje velika šteta po životnu sredinu koja je "uporediva sa ekocidom".

Prvi slučajevi ekocida već na sudovima EU

Iz Evropske komisije za RSE kažu da će direktiva omogućiti sveobuhvatan i ažuriran popis kaznenih djela protiv životne sredine, a da će države članice morati svojim nacionalnim zakonodavstvima da osiguraju kriminalizaciju tih kršenja.

"Tako kvalifikovana krivična djela podliježu strogim kaznama koje se sastoje od maksimalne kazne zatvora od najmanje osam godina za fizička lica i strožih kazni za pravna lica", dodali su iz Evropske komisije.

Oni su naveli da zemlje koje nijesu dio Evropske unije nijesu u obavezi da preuzmu obaveze i da sprovedu novu direktivu.

Ipak, kako su napomenuli, da bi država kandidatkinja ušla u EU, potrebno je da prenese i sprovede sve zakone Unije, a pregovore i reforme treba da dovrši u dogledno vrijeme.

"Podstičemo te zemlje da u sklopu svojih nacionalnih pravnih sistema usvoje pravila za učinkovitu borbu protiv kriminala protiv životne sredine. Štaviše, važno je napomenuti da se u kontekstu Savjeta Evrope pregovara o novoj Konvenciji o suzbijanju zločina protiv životne sredine putem krivičnog prava", kažu iz Komisije.

A nakon što države direktivu prenesu u pravne sisteme, prvi slučajevi počeće da dolaze na sudove, kažu iz organizacije "Stop Ekocid".

"Francuska je trenutno jedina država u kojoj se odvija suđenje za ekocid. Slučaj je usredsređen na navodno hemijsko onečišćenje u gradiću Grezije La Varen, blizu Liona i još je u toku. Ukrajina takođe priprema procesuiranje slučajeva ekocida u vezi sa štetom okolini koju je nanijela Rusija", rekla je šefica organizacije "Stop Ekocid Internašenel" Su Miler.

Ona je za RSE dodala da odredbe revidirane direktive uspostavljaju osnovu za zakonodavstvo, pa da samim tim EU članice mogu da usvoje više i sveobuhvatnije standarde.

"To može uključivati priznavanje kaznenih djela protiv okoline počinjenih izvan teritorija EU", navela je Miler.

Ona je rekla da članice EU imaju priliku da pokažu dalje vođstvo podržavajući rasprave na Međunarodnom krivičnom sudu i pomažući da se ekocid prizna na međunarodnom nivou, što će pružiti zaštitu za cijeli svijet.

Ipak, zemlje regiona ne primjenjuju ni postojeće odredbe krivičnog zakonika koje se odnose na zaštitu životne sredine, upozorava Ljubica Vukčević iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

"Ako pogledate statistiku iz Srbije, a vjerujem i Crne Gore, nećete naći nijednu presudu protiv kompanija zbog oštećenja i zagađenja životne sredine", rekla je Vukčević.

Ona je saglasna da je potrebno modifikovati krivično zakonodavstvo, ali ističe da prije svega treba primjenjivati postojeće zakone i to prevashodno na način da se postigne preventivni karakter.

"Zaštita mora da se preduzme prije svega u odnosu na kompanije i pravna lica. Ako pogledate statistiku, presude se odnose za nezakonit lov ili oštećenje životne sredine, ali gdje je odgovaralo fizičko lice. To nama ne rješava problem. Tužilaštva i sudovi Srbije nijesu spremni da savjesno sprovedu postupke i donesu presude koje će da djeluju demotivišuće za zagađivače i kompanije koje krše zakon", navodi Vukčević.

Ekologija bitnija od ekonomije za većinu u Srbiji

Ekološki protesti zbog protivljenja eksploataciji resursa prirode od strane multinacionanih kompanija učinili su zaštitu sredine važnom temom u javnosti. To pokazuje i istraživanje UNDP-a i CeSID-a. Istraživanje je rađeno na uzorku od 1976 građana.

Od toga 67% je reklo da im je važnija ekologija od ekonomije, 21% i ekologija i ekonomija i 12% je reklo da je važnija ekonomija.

Gdje su na Balkanu najviše kazne za zločine protiv prirode?

Iako legislativa zemalja Zapadnog Balkana ne poznaje pojam ekocida, u zakonodavstvu regiona koriste se termini poput "zagađenja", "oštećenja životne sredine" i "onečišćenja okoliša".

Najmanja kazna za krivična djela iz tog domena predviđena je krivičnim zakonom Kosova, pa krivac za "oštećenje ili uništavanje okoline" može dobiti zatvorsku kaznu do dvije godine.

Onaj ko "ošteti životnu sredinu" u Crnoj Gori i Srbiji, može provesti godinu duže u zatvoru, odnosno maksimalno tri.

Ipak, crnogorsko zakonodavstvo predviđa i zatvorsku kaznu od jedne do osam godina, ukoliko dođe do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi.

U zakonodavstvu BiH, koje koristi formulaciju "onečišćenje okoliša", zaprijećena je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Dodatno, ako je krivičnim djelom iz tog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do 12 godina.

Najviša kazna je u Sjevernoj Makedoniji, gdje je za krivično djelo "zagađenje okoline i prirode" predviđena kazna zatvora od četiri do deset godina.

Od pomora ribe do pustošenja šuma

Pomor ribe u rijeci Lim u Crnoj Gori iz 2019. nije izuzetak. Svega nekoliko mjeseci prije tog incidenta, podnijeta je kaznena prijava protiv Termoelektrane Pljevlja i četiri osobe zbog ekološkog incidenta i pomora ribe u rijekama Vezišnica i Ćehotina.

Slučaj je dobio epilog na sudu nakon godinu i po, tako što je tužilac odustao od optužnice.

A samo u 2023. godini, crnogorska policija je podnijela krivične prijave protiv 99 fizičkih i osam pravnih lica zbog 102 krivična djela u oblasti životne sredine.

Najviše krivičnih djela, njih 58, odnosilo se na građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, od čega su tri krivična bila u produženom trajanju. Krivične prijave podnijete su zbog 41 krivičnog djela šumska krađa, kao i tri krađe zaštićenog prirodnog dobra.

U posljednjih pet godina, od 2019. do 2023. u Crnoj Gori je registrovano ukupno 481 djelo protiv životne sredine.

Od toga tri su zagađenje životne sredine, jedno nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, 225 šumska krađa, 246 građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, dva su iznošenje i unošenje zaštićenog prirodnog dobra i posebno zaštićene biljke i životinje i trgovanje njima, jedno ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, i tri krivična djela krađe zaštićenog prirodnog dobra. Ove podatke prenosi Radio Slobodna Evropa, a kao izvor navodi se Uprava policije Crne Gore.

Zatim, u Sjevernoj Makedoniji 2023. zabilježeno je 161 krivično djelo protiv životne sredine i prirode od čega su 73 bila uzurpacija nepokretne imovine i 31 pustošenje šuma.

Zabilježena su 23 slučaja mučenja životinja, zatim devet slučajeva nezakonitog ribolova i isto toliko ugrožavanja životne sredine i prirode otpadom.

Registrovano je i osam slučajeva nezakonitog lova dok su se ostala krivična djela, između ostalog, odnosila na zagađenje stočne hrane ili vode, ilegalnu trgovinu divljim životinjama i izazivanje šumskih požara.

Sjeverna Makedonija je od 2019. godine do 2023. zabilježila ukupno 840 krivičnih djela protiv životne sredine.

Najčešća krivična djela protiv životne sredine u Sjevernoj Makedoniji od 2019. do 2023. godine:

Kada se govori o uzurpaciji nepokretne imovine u pitanju su 345 krivičnih djela, dok kad je u pitanju pustošenje šuma 154. Zabilježeno je 129 slučajeva mučenja životinja i 67 krivičnih djela bacanja otpada. Pod ostalim je uvršteno 145 slučajeva.

U Srbiji su, od 1. јanuara do 10. aprila 2024. podnijete tri krivične priјave za tri krivična djela oštećenja životne sredine, kazali su za RSE iz MUP-a te države.

U toj državi je u 2023. godini registrovano devet krivičnih djela oštećenja životne sredine, po četiri su registrovana u 2022. i 2021. dok su 2020. godine registovana tri krivična djela.

"Naјzastupljeniji primjer ovog krivičnog dela јe eksploataciјa pijeska, šljunka i kamena iz riječnih korita", kazali su iz MUP-a Srbije.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske јe u toku 2023. evidentiralo 53 krivična djela protiv životne sredine.

Evidentirali su, između ostalog, 19 krivičnih djela mučenja i ubijanja životinja, 17 protivzakonitih zauzimanja i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja, kao i deset pustošenja šuma.

Od 2019. do 2023. evidentirano je ukupno 236 krivičnih djela protiv životne sredine, a najviše, njih 73, odnosilo se na mučenje i ubijanje životinja.

RSE je kontaktirao i Federalno Ministarstvo unutrašnjih poslova koje nas je uputilo na Federalnu upravu za inspekcijske poslove.

Oni su nam rekli da su u 2023. godini izdata 63 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 213.510 konvertibilnih maraka i pojasnili da Inspektorat nema informaciju o kojem krivičnom djelu se radi, jer nadležno tužilaštvo činjenično stanje iz zapisnika podvodi pod odgovarajuće krivično djelo.

Kako su dodali, u periodu od 2019. do 2023. podnijeli su ukupno 142 prekršajna naloga od ukupno 1.332.699 konvertibilnih maraka.

Policija Brčko distrikta BiH u 2023. zabilježila je dva slučaja onečišćenja okoliša, dok je u proteklih pet godina zabilježeno šest slučajeva.

"Najčešći slučajevi krivičnih djela su onečišćenje okoliša i ugrožavanje okoline otpadom", rekli su oni dodajući da nijedan navedeni slučaj nije imao sudski epilog.

Poglavlje 27 i "ograničeni napredak"

Pitanje životne sredine i klimatskih pregovora obuhvaćeno je i pregovaračkim procesom država Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom i to kroz poglavlje 27.

Na Zapadnom Balkanu samo su dvije države otvorile to pregovaračko poglavlje - Crna Gora i Srbija. Iako ga je Crna Gora je poglavlje ovo poglavlje otvorila 10. decembra 2018, a Srbija u decembru 2021, to poglavlje još nijesu zatvorile.

Poglavlje 27 nijesu otvorile Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su počele pristupne pregovore u julu 2022.

To nije učinila ni Bosna i Hercegovina, koja je 21. marta dobila zeleno svjetlo od Evropskog savjeta za otvaranje pregovora sa EU.

Kosovo još nije počelo pristupne pregovore.

Napredak država u tom, kao i u ostalim poglavljima, može se pratiti i u izvještajima koje Evropska komisija objavljuje svake godine.

Najnoviji izvještaji iz 2023. godine pokazuju da su gotovo sve države Zapadnog Balkana postigle "ograničeni napredak" u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, osim Srbije koja je postigla "određeni napredak".

Šta te formulacije zače, objasnio je na pres konferenciji u Stokholmu juna 2023. evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji.

Napredak država, kako je tada rekao, klasifikuje se u pet kategorija.

Prva kategorija "bez napretka" znači da država nije ni počela da ostvaruje prioritetne ciljeve. Kategorija "ograničeni napredak", u koju potpada pet država Zapadnog Balkana, znači da je implementacija počela, ali da je još u ranoj fazi.

"Određeni napredak", koji je 2023. postigla Srbija, znači da su neke mjere preduzete, ali da su one važne i dalje na čekanju, u smislu da je manje od polovine zadataka isporučeno.

Države koje ostvare "dobar napredak" preduzele su neke mjere, ali ne sve. Ipak, ako zemlja potpada pod tu kategoriju to znači da je više od pola zadataka ispunjeno.

I konačno država koja je u kategoriji "završen", do koje nije došla nijedna država Zapadnog Balkana, preduzela je sve neophodne mjere za zatvaranje poglavlja.

Nepoštovanje međunarodnih ugovora

I u Evropskoj komisiji prepoznaju da nivo posvećenosti država Zapadnog Balkana varira u zavisnosti od države.

Neke države, kako su rekli iz Komisije, pokazale su predanost i napredak u usklađivanju svojih ekoloških i klimatskih politika i propisa sa standardima EU, u sprovođenju reformi i ažuriranju svog zakonodavstva u skladu sa zahtjevima Unije.

"Ipak, dio regiona suočava se sa izazovima u prenošenju i sprovođenju ekoloških i klimatskih politika i propisa zbog raznih faktora, uključujući, između ostalog, ograničene resurse, institucionalne kapacitete, političku nestabilnost", kažu iz Komisije za RSE.

Generalno gledano, iako je bilo napora da se na Zapadnom Balkanu pozabave pitanjima životne sredine i klime, potrebna je daljnja predanost i napredak kako bi se u potpunosti uskladili sa standardima EU u poglavlju 27 i ispunili zahtjevi za pristupanje EU-u.

Pravna savjetnica u RERI-ju Hristina Vojvodić podsjetila je da se izvještaj Komisije više ne zove izvještaj o napretku "baš zbog toga što je napredak izostao".

"Sad se zove samo izvještaj. I suštinski to nam govori jako puno", dodala je Vojvodić.

To, kako je pojasnila, govori da svakako ne postoji dovoljno napretka u oblasti zaštite životne sredine, ali i u osnovnim ljudskim pravima i stanju demokratije na Zapadnom Balkanu.

"Svakako bez vladavine prava koja nije uspostavljena adekvatno ne možete da očekujete adekvatan odgovor. Jednostavno, najblaže rečeno, radi se o sistemu koji ne može da funkcioniše", rekla je Vojvodić za Radio Slobodnu Evropu.

Smatra da se iz Ugovora o energetskoj zajednici najbolje vidi kako zemlje Zapadnog Balkana sprovode svoje obaveze.

"Imate jedan međunarodni ugovor, čija je pravna snaga viša od nacionalnih zakona, koji sve ugovorne strane krše. Onda se postavlja pitanje koja je vrijednost tog ugovora i kako dalje možemo očekivati bilo koje druge aktivnosti i mjere da budu preuzete", navodi Vojvodić.

Ona primjećuje i nedostatak strateških dokumenata, odnosno glavnih strategija zaštite životne sredine.

"Kod nas se dešava neko naopako planiranje. Recimo, u Srbiji su donijeti svi programi, a nakon toga se donosi strategija, pa strateške ciljeve uzimamo iz programa. Potpuno je obrnut način donošenja pravnih akata", kaže Vojvodić.

Pojedine države regiona, kako napominje, nijesu donijele ni strategiju zaštite životne sredine kao ni plan upravljanja kvalitetom vazduha, a za sada ni Srbija ni Crna Gora ni BiH nijesu usvojile nacionalni energetski i klimatski plan.

"Zaista nemamo dovoljno informacija i strateških odluka. Izgleda kao da se kupuje vrijeme do trenutka dok neko drugi ne donese odluke umjesto nas, a to nikada nije dobra ideja", kaže Vojvodić.

Edukovati nadležne i uključiti građane

Softić kaže da su ribolovci kucali na vrata brojnih institucija, ali da nadležni "ne rade kako treba".

Saglasan je da na Zapadnom Balkanu treba kriminalizovati ekocid, ali ne zna koliko ima volje za implementaciju takvog zakonskog rješenja.

"Treba da uđemo u Evropu, makar se nadamo. Ali nije mi jasno kako ćemo to da uradimo sa ovakvim stanjem", zaključuje Softić.

A dok Zapadni Balkan ne uđe u Evropu, mnogo se može uraditi na lokalnom nivou. Prvenstveno, kako primjećuje Vukčević, u pogledu edukacije nadležnih koje "treba obučiti za rad u toj oblasti".

"Velika stvar koju bi naše zakonodavstvo moglo da učini je da građanima i civilnom sektoru dozvoli da učestvuju u svojstvu oštećenog. Oštećeni može da predlaže dokaze, ispituje osumnjičenog, a ne da sjedimo u publici i da se nervira što tužilac ne radi svoj posao", dodaje Vukčević.

Napominje da se postupci koji imaju za objekat zaštitu životne sredine tiču javnosti, pa da samim tim javnost ima pravo da ih prati.

Iz tog razloga, zaključuje, suđenja za ovako bitna krivična djela ne bi trebalo da se dešavaju iza zatvorenih vrata.

Bonus video: