Objavljivanje radnih nacrta studije o procjeni uticaja na životnu sredinu, otvaranjem rudnika litijuma kod Loznice, ne predstavlja početak zvaničnog procesa javnog uvida u studije koji nalaže zakonodavstvo Srbije, rekli su za novine Danas u kompaniji Rio Tinto, koja je istraživala to područje i planira da otvori rudnik.
Odluka o mogućem nastavku realizacije projekta "Jadar" je, kako su naveli u toj kompanji, na nadležnim organima Srbije.
Ukoliko bi bila donijeta odluka o nastavku realizacije tog projekta, kako dodaju, neophodno je da Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu prođe zakonom predviđen proces, koji uključuje javne rasprave i revizije nezavisnih stručnjaka i da bude zvanično odobrena u skladu sa zakonom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno za britanski list Fajnenšel tajms da, ako Srbija sve ispuni, da bi rudnik mogao da bude otvoren 2028. godine, što je u suprotnosti su sa odlukom Vlade Srbije, kojom je ovaj projekat stopiran u januaru 2022. godine. Kompanija Rio Tinto prije nekoliko dana samoinicijativno je objavila radni nacrt studije o procjeni uticaja na životnu sredinu,
Otvaranje rudnika 2028. godine zavisi, kako su rekli u Rio Tintu, od ispunjenja svih zakonskih i proceduralnih zahtjeva, kao i završetka dodatnih tehničkih i ekoloških studija.
"Ovi kontrolni koraci uključuju javne konsultacije i komentare. Nijedna rudarska aktivnost ne može započeti dok se ne završe svi ovi regulatorni koraci", objašnjavaju iz Rio Tinta.
Radni nacrt studije o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta "Jadar", pokazuje, kako su naveli iz Rio Tinta, da se projekat može odgovorno i bezbjedno realizovati u skladu sa standardima zaštite životne sredine Srbije i EU.
Objavljivanje radnog nacrta, kako su istakli, ima za cilj da inicira javni dijalog, zasnovan na činjenicama i uključuje sve relevantne stručnjake i zainteresovane strane iz lokalne zajednice i institucija, "nasuprot politizovanoj debati koja se bazira na dezinformacijama i lažnim vijestima".
Oni navode da, "na osnovu sprovedenih studija i istraživanja, smatraju da projekat 'Jadar' ima potencijal da postane resurs svjetske klase koji bi mogao da djeluje kao pokretač razvoja zaokruženog lanca za proizvodnju električnih vozila u Srbiji".
S druge strane, predsjednik udruženja "Ne damo Jadar" Zlatko Kokanović za Danas rekao je da je prekid realizacije tog projekta bio samo predizborni trik.
"Vučić je obmanuo građane da bi rejting njegove stranke ostao stabilan jer bi to negativno uticalo na njihovu kampanju", ocijenio je on.
Dodao je da je Vučić sada potvrdio da je projekat obustavljen samo zbog izbora i da sad to pokšava da vrati.
"Svoju imovinu nek prodaje, a nas, narod Srbije nek ostavi na miru, mi nismo na prodaju. Moraće da nas obriše sa zemaljske kugle da bi mogao da realizuje taj projekat", upozorio je Kokanović.
Naveo je da lično posjeduje između četiri ili pet hektara zemlje u planiranoj zoni rudnika, pruge, puta, gasovoda i ostalog potrebnog za projekat "Jadar".
"Ne znam kako planiraju da uzmu moju imovinu, ja smatram da živim u državi gdje su mi Ustavom zagarantovana određena prava", istakao je Kokanović.
On je rekao da je Rio Tinto tvrdio da im treba 257 hektara za projekat, pa da su smanjili na 220, ali da je do sada otkupljeno nešto više od 160 hektara.
"Ne znam kako misle da to realizuju, ali mislim da neće moći na miran način, jedino uz scenario iz Papua Nove Gvineje, gdje je desetine hiljada ljudi pobijeno zbog takvog projekta", rekao je Kokanović.
Podsjetio je da je već najavljen skup za Vidovdan, 28. juna u Loznici, ispred kancelarije Rio Tinta, na kome će poručiti toj kompaniji da je u Srbiji nepoželjna.
Dekan Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Biljana Abolmasov rekla je da je taj fakultet bio angažovan u ranim fazama istraživanja, kao i na izradi nacrta studije o procjeni uticaja na životnu sredinu za podzemni rudnik i jednim manjim dijelom na izradi, takođe, nacrta studije o procjeni uticaja na životnu sredinu deponije industrijskog otpada.
Na izradi preliminarnih dokumenata, prema njenim riječima, rađeno je šest i po godina.
"Izrada studija počela je 2015. godine, prikupljanjem ulaznih podataka nakon koji je uslijedilo više od 23.000 bioloških, fizičkih i hemijskih analiza zemljišta koje omogućavaju donošenje preciznih zaključaka o uticajima na životnu sredinu i odgovarajućim merama zaštite", istakla je Abolmasov.
Dodala je i da je na izradi studija učestvovalo više od 100 lokalnih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 profesora univerziteta sa više od 10 fakulteta.
"Nalazi naučnih institucija, među kojima je i naš fakultet, ukazuju na to da projekat 'Jadar' može da se razvija na bezbjedan način, uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda u oblasti zaštite životne sredine", navela je ona.
Međutim, put do otvaranja jednog rudnika je, prema njenim riječima, prilično dugačak.
"Kad kažem dugačak, mislim na veliki broj istraživanja koje je neophodno uraditi da bi se definisali svi uslovi koji su neophodni za njegovo otvaranje. Jedan od tih uslova je i saglasnost nadležnog organa na studiju o procjeni uticaja", objasnila je Abolmasov.
Studije o kojima se ovih dana priča u javnosti su, prema njenim riječima, u stvari radne verzije, odnosno nacrti.
"Da bi kompanija bila u prilici da kroz redovni zakonski postupak predstavi konačne verzije studija bilo bi neophodno da Prostorni plan područja posebne namjene za projekat 'Jadar' bude vraćen na snagu. Nakon toga, državni organi trebalo bi da utvrde obim i sadržaj za svaku od tri studije, po čemu bi kompanija imala rok od najviše 12 meseci da studije ažurira, završi i uputi u redovnu proceduru, koja podrazumijeva javni uvid", navela je ona.
Završetak i odobravanje konačnih studija, kako kaže, nisu mogući bez neophodnih uslova, precizno utvrđenog obima i sadržaja i javnog uvida u finalna dokumenta.
"Takođe, mi kao fakultet ne znamo u kom je statusu ostala tehnička dokumentacija, neophodna za otvaranje rudnika i preradu rude", dodala je ona.
Što se tiče koristi od rudnika, Abolmasov podsjeća da se često zaboravlja da savremena civilizacija počiva na materijalima koji se dobijaju, zahvaljujući rudarstvu, a "čini se da bez njih nema ni budućnosti".
Programski direktor organizacije RERI Mirko Popović ocijenio je ne postoje osnovni javno-politički preduslovi da se raspravlja o tom projektu.
"Odgovorne institucije i administracija Srbije nisu u stanju da obezbijede zaštitu prava, imovine i zdravlja građana Srbije i zaštitu javnog interesa", rekao je Popović.
Kako pojašnjava, nije moguće ispuniti preduslove koje postavlja Uredba o kritičnim materijalima EU prema kojoj bi projekti u trećim zemljama trebalo da zadovolje iste standarde zaštite društva i životne sredine, kao i u EU.
"Ne postoje preduslovi da se obezbijedi ispunjenje tih standarda jer je Srbija država zarobljenih institucija koje su otete građanima i služe privatnim interesima", naveo je Popović.
On je podsjetio da je, prema mišljenju Evropske komisije, korupcija, uključujući korupciju na visokom niovu, široko rasprostranjena u zemljama Zapadnog Balkana.
"U takvim okolnostima svakom ko je dobronamjeran i informisan je jasno da u zemlji u kojoj ne postoji vladavina prava ne postoje preduslovi za raspravu o projektu 'Jadar', niti o studiji procjene uticaja na životnu sredinu jer državni organi nisu u stanju da obezbijede primjenu mjera i standarda zaštite životne sredine", istakao je Popović.
Naveo je da je u Srbiji dozvoljeno graditi objekte bez građevinske dozvole, te da inspekcija odbija da zatvori objekte koji nezakonito rade ili da izađe na teren i utvrdi činjenicu da investitori grade svoje fabrike bez građevinskih dozvola.
Bonus video:
