U pismu grupe republikanskih kongresmena upućenom američkom potpredsjedniku Majku Pensu između ostalog se navodi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić okrivio Gorana Radosavljevića Gurija za umiješanost u ubistvo braće Bitići.
Tekst pisma koji je objavio Kurir prenosimo u cjelosti:
"Dragi potpredsjedniče Pens, pišem vam povodom sastanka sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i neriješenim slučajem ubistava Amerikanaca Ilije, Agrona i Mehmeta Bitićija koja su se dogodila u Srbiji 1999. godine.
Od 2014. godine predsjednik Vučić nije pružio više od obećanja za rješavanje slučaja torture i ubistva trojice američkih državljana iz Njujorka. Po završetku rata na Kosovu, iz samog vrha srpske vlasti naređena je egzekucija Ilije, Agrona i Mehmeta Bitićija, dijelom zbog toga što su državljani Amerike.
Tokom svojih prethodnih posjeta Bijeloj kući 2015. godine predsjednik Vučić je obećao američkom narodu kao i visokim funkcionerima SAD uključujući i tadašnjeg potpredsjednika Džoa Bajdena, da će riješiti ovaj slučaj u najkraćem mogućem roku.
Ta obećanja nisu ispunjena. Predsjednik Vučić je nastavio da održava bliske odnose sa glavnim osumnjičenim u ovom slučaju, Goranom Gurijem Radosavljevićem. Kada je ambasador SAD u Srbiji, Kajl Skat, ispitivao odnos Vučića i Radosavljevića predsjednik je rekao da bi "kritičari trebalo da se stide".
Sve ovo se dogodilo uprkos uveravanjima predsjednika Vučića da je Radosavljević odgovoran za navedene zločine. Zaključak je da predsjednik Vučić ne drži svoja obećanja i ne poštuje odlučnost američke vlade da traži pravdu u slučaju Bitići.
S poštovanjem zahtjevamo da ovaj slučaj bude jedna od tema na predstojećem sastanku sa predsjednikom Vučićem, i duboko cijenim svaku pomoć u rješavanju istog i potrazi za pravdom", stoji u pismu koje je uputila grupa kongresmena potpredsjedniku SAD Majku Pensu.
Braća Bitići su ubijeni u julu 1999. godine u Petrovom Selu, blizu Kladova, u istočnoj Srbiji.
Braća Ilija, Mehmet i Agron Bitići su bili američki državljani, albanskog porijekla, koji su se navodno borili u redovima Oslobodilačke vojske Kosova. Po završetku rata i NATO bombardovanja SRJ, oni su pomagali dvijema romskim porodicama iz Prizrena da sa Kosova pređu u Srbiju. 26. juna 1999. uhapšeni su od strane srpskih vlasti na administrativnoj granici sa Srbijom zbog ilegalnog ulaska u zemlju. Prekršajno su osuđeni u Prokuplju 27. juna na 15 dana zatvora.
Na zahtjev za uslovno puštanje, odobreno im je da izađu tri dana ranije. Oni su 8. jula 1999. godine izvedeni na sporedni izlaz zatvora u Prokuplju, odakle su ih predstavnici srpskih vlasti odveli u Petrovo Selo, ilegalno zadržali i kasnije pogubili. Odvedeni su u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije gdje su, nakon dva dana, ubijeni mecima u potiljak, a potom pokopani u masovnu grobnicu u kojoj su već bila tijela kosovskih Albanaca.
Tijela trojiće braće su otkrivena jula 2001. u masovnoj grobnici u Petrovom Selu, blizu policijske stanice. Tijela su pronađena sa vezanim rukama i sa ranama od ispaljenih metaka na glavi. U grobnicama u Petrovom Selu pronađena su tijela još 67 muškaraca i sedam žena sa Kosova. Tijela su dovezena u hladnjači, preko Istočne Srbije, a na njihovom ukopavanju u masovnim grobnicama u Petrovom Selu, su bili angažovani komunalni radnici.
Vijeće za ratne zločine je u Beogradu 2009. oslobodilo krivice Sretena Popovića i Miloša Stojanovića, optužene za pomaganje u ubistvu braće Bitići. Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podnijelo je žalbu na presudu kojom su ova dvojica bivših pripadnika MUP-a Srbije oslobođeni optužbi za ratni zločin u predmetu "braća Bitići".
U srijedu 9. maja 2012. je pred Vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu izrečena oslobađajuća presuda optuženima za pomaganje u ubistvu braće Bitići, jer nije dokazano da su izvršili krivična djela za koje se terete. U presudi stoji da nema dokaza ko je i gdje ubio braću Bitići, niti da je za ubistva odgovoran MUP Srbije. Zvaničnici i analitičari smatraju presuda za ubistvo braće Bitići oslikava nespremnost zemalja u regionu da se suoče sa ratnim zločinima.
Bonus video:
