Dok su Sjedinjene Američke Države i Evropa osudile Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, Saša Božić je odgovorio otvaranjem “Kafea Putin” u Banjaluci, ukrasivši ga figurom ruskog predsjednika - oko 30 cm višom nego što je Vladimir Putin u stvarnom životu, piše “Njujork tajms”.
Danas, dok je veći dio Evrope užasnut napadom predsjednika SAD Donalda Trampa na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu, Božić ima novi projekat: kompleks motela i restorana pod nazivom “Trampovo i Putinovo mjesto”. Planira da ga otvori ovog ljeta, navodi američki list.
Odavanje počasti Trampu i Putinu, rekao je Božić, nije političko - samo “marketinški trik” koji funkcioniše u Banjaluci. Od pada komunizma u istočnoj Evropi 1989, mnogi u tom gradu i okolnom području gledali su blagonaklono na Rusiju i s neprijateljstvom na poredak u Evropi predvođen Amerikancima koji Tramp, čini se, ima namjeru da poništi, piše “Tajms”.
Kafe nazvan po Bajdenu, smatra Božić, nikada ne bi funkcionisao, još manje restoran nazvan po Zelenskom, ali zato “svi ovdje vole Putina i Trampa”.
“Njujok tajms” ističe da je Republika Srpska nastala iz etničkog čišćenja balkanskih ratova ranih 1990-ih i da je to nasilje srušilo nade da će pad komunizma otvoriti novu eru prosperiteta i sklada.
“Dalo je rani nagovještaj privlačnosti i destruktivne moći etnonacionalizma, sile koja sada ponovno oživljava širom svijeta”, navodi autor članka Endru Higins.
“Srpski region se decenijama osjeća isključeno, i kao žrtva onoga što vidi kao neprijateljski svjetski poredak pod dominacijom Amerike, koji je, barem u principu, posvećen ljudskim pravima, demokratiji i teritorijalnom integritetu”.
Mnogi etnički Srbi smatrali su Rusiju zaštitnicom od Zapada, koji je vojno intervenisao tokom rata 1992-95. kako bi pomogao muslimanskom stanovništvu Bosne, a zatim ponovo 1998. godine da okonča srpsku kontrolu nad Kosovom, podsjeća Higins.
Srbi unutar Srbije, kao oni i izvan njenih granica u BiH još gaje gorka sjećanja na NATO bombardovanja 1990-ih. Sada mnogi smatraju da su se stvari promijenile s povratkom predsjednika Trampa.
“Trampova Amerika je drugačija”, rekao je Mladen Ivanić, bivši premijer RS. Iako se protivi etnonacionalističkom vođstvu entiteta, on se nada da će nova administracija u Vašingtonu imati više razumijevanja za zabrinutosti Srba. Međutim, on takođe smatra da predstoje previranja.
“Sada živimo u novom svijetu u kojem je sve moguće, čak i sukob između Amerike i Evrope. Nikad nisam mislio da je to moguće”, rekao je Ivanić.
Dodao je da vjeruje da “Tramp nema nikakvo interesovanje za Balkan”, ali njegovo rušenje dugogodišnjih pretpostavki o tome za šta se zalažu Sjedinjene Države “promijenilo je sve”.
“Tajms” piše da je ta promjena užasnula bivše komunističke zemlje koje se, zahvaljujući neprijateljstvu Vašingtona prema Moskvi tokom Hladnog rata, smatraju lojalnim američkim saveznicima.
Vitautas Landsbergis, bivši lider Litvanije koji je predvodio svoju baltičku naciju, tada još uvijek sovjetsku republiku, ka proglašenju nezavisnosti 1990, opisao je sukob Trampa sa Zelenskim kao grubu izdaju.
“Pozvali su gosta, pretukli ga, pljuvali ga i izbacili ga kroz vrata. Ono što se dogodilo u Vašingtonu izuzetno je nizak nivo koji nikad prije nije viđen”, rekao je Landsbergis.
Leh Valensa, bivši vođa sindikata Solidarnost u Poljskoj i globalni simbol otpora tiraniji, u ponedjeljak se pridružio bivšim političkim zatvorenicima u slanju pisma Trampu izražavajući “užas i gađenje” zbog njegovog zastrašivanja Zelenskog, rekavši da ih to podsjeća na njihove susrete s nadmenim zvaničnicima iz komunističke ere.
Za one koji Sjedinjene Države vide kao nasilnika, a ne kao oslobodioca, mogućnost da Vašington okrene leđa starim uvjerenjima dočekana je s oduševljenjem, navodi Higins.
On kaže da Dodik revnosno lovi u mutnim vodama koje je uzburkao Tramp. Podsjeća da lider RS pohvalio kao trijumf “istine” nad “bajkama” sukob u Ovalnom kabinetu sa Zelenskim, koji je pokušavao da ispravi Trampove interpretacije o uzrocima rata u Ukrajini.
Nadajući se da će Vašington stati na njegovu stranu protiv centralne vlade BiH u Sarajevu, Dodik je nedavno ugostio u Banjaluci Rudolfa Đulijanija, bivšeg gradonačelnika Njujorka i bivšeg Trampovog advokata.
Đulijani je stigao malo prije nego što je sud BiH osudio Dodika za nepoštovanje odluka međunarodnog zvaničnika koji nadzire sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodik, koji je odavno prigrlio Rusiju kao svog zaštitnika, sada traži pomoć od Vašingtona, navodi “Tajms” i dodaje da je Dodik u poruci Đulijaniju napisao: “Vi i predsjednik Tramp bolje od ikoga razumijete nemilosrdnu prirodu duboke države i koliko daleko idu u napadima na političke protivnike”.
Ipak, posjeta nije prošla u potpunosti prema planu. Đulijani je prikazao BiH kao prijeteće leglo islamskog ekstremizma i nosio kapu u stilu MAGA s natpisom “Make Srpska Great Again”. Ali, kaže Higins, nenamjerno je uvrijedio svog domaćina nazvavši ga “Bosancem”.
Dan nakon što je Đulijani prisustvovao skupu Dodikovih pristalica, sud u Sarajevu je predsjednika RS osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.
Dodikov pokušaj približavanja Vašingtonu, smatra Damir Kapidžić, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu, motivisan je njegovom željom da izbjegne zatvor i da mu budu ukinute američke sankcije.
“Satjeran je uz zid. Nada se da će mu pomoći neizvjesnost koju je Tramp unio u svijet”, ocijenio je.
Kapidžić je rekao da ova neizvjesnost ne sluti na dobro za krhki poredak na Balkanu, čija stabilnost zavisi od saradnje SAD sa evropskim zemljama.
Povratak u rat, ističe, je vrlo malo vjerovatan - previše mladih ljudi sposobnih za borbu otišlo je u inostranstvo, a nema velikih zaliha oružja kao što je bilo kad se Jugoslavija raspala.
Međutim, rekao je Kapidžić, BiH rizikuje destabilizujuću borbu za uticaj između spoljnih sila, uključujući Rusiju, Kinu i Tursku, “ako Trampova administracija odluči da potpuno odustane od podržavanja multilateralizma koji je okončao balkanske ratove”.
Aleksandar Trifunović, glavni urednik banjalučkog portala Buka, saglasan je da je povratak na nasilje iz 1990-ih malo vjerovatan, iako je bilo prijetnji sutkinji koja je donijela presudu protiv Dodika.
Više je zabrinjavajuće, prema njegovom mišljenju, urušavanje normi koje su BiH držale na okupu kao državu, iako vrlo nefunkcionalnu. Dodik je prošle sedmice zaprijetio Srbima koji ostanu da rade u državnim institucijama BiH da će biti proglašeni za “trajne izdajnike”.
“Objesićemo njihova imena na pločama gdje god budemo mogli, u medijima i svugdje. Nećemo tolerisati izdaju”, poručio je.
Aleksandar Trifunović kaže da je povratak na nasilje iz 1990-ih malo vjerovatan i da više zabrinjava urušavanje normi koje su BiH držale na okupu kao državu
Trifunović smatra da je Dodika ohrabrila kampanja predsjednika Trampa protiv “duboke države”, posebno razbijanje USAID-a, i Ilona Maska koji je bez dokaza označio ovu agenciju za pomoć kao “kriminalnu organizaciju”.
“To je vrlo opasno”, rekao je Trifunović, dodajući da nikada nije dobio bespovratna sredstva od USAID-a, ali ga Dodik ipak optužuje da je dio grupe “kriminalaca” koji koriste američki novac “kako bi uništili Republiku Srpsku i Milorada Dodika”.
Draško Stanivuković, opozicioni gradonačelnik Banjaluke, rekao je da se ne slaže s Dodikom u mnogim stvarima, ali dijeli nadu da će Tramp pomoći Srbima da zaštite svoj identitet i teritoriju.
“Svi ovdje navijamo za Trampa. Svijetom su predugo vladale liberalne vrijednosti”, rekao je.
Tanja Topić, banjalučka politička analitičarka, rekla je da je sve agresivnije raspoloženje podsjeća na devedesete.
“Postoje isti otrovni narativi, isti ljudi, ali srećom ovaj put nema oružja. Političari poput Dodika “ne vole pravila i stavili su veliki ulog na Trampa”, poručila je Topić.
Bonus video:
