Carine koje uvodi američki predsjednik Donald Tramp pogodiće zapadni Balkan indirektno, kroz smanjenje izvoza u Evropsku uniju, i posljedice bi mogle biti relativno blage - usporavanje rasta BDP-a u regionu za 0,4 do 0,9 procentnih poena, navodi se u analizi ekonomiste Branimira Jovanovića sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
Međutim, upozorava Jovanović, uticaj bi mogao biti i veći, jer se radi o svojevrsnom “crnom labudu” - nepredvidivom šoku za koji postojeći modeli nude ograničena objašnjenja. Ipak, kako ističe, vlade zapadnog Balkana imaju i sredstva i odgovornost da djeluju kako bi spriječile ozbiljnije posljedice.
U analizi objavljenoj na blogu Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) podsjeća se da carine nisu iste za sve zemlje regiona i da je najveću dobila Srbija, od 37 odsto.
Metod koji su SAD koristile za izračunavanje carina izazvao je brojne kritike među ekonomistima. Formula, trgovinski deficit SAD sa nekom zemljom, podijeljen sa uvozom robe iz te zemlje, pa podijeljen sa dva, nikada ranije nije korišćena. Prema američkim podacima, SAD imaju deficit sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom, pa su one dobile visoke carine. Albanija, Crna Gora i Kosovo više uvoze iz SAD nego što izvoze, pa su dobile minimalnu stopu od 10 odsto.
Ali, prema statističkim službama Srbije, Sjeverne Makedonije i BiH, i one više uvoze iz SAD nego što izvoze, što znači da bi, po Trampovoj formuli, i one trebalo da dobiju carinu od 10 odsto. Jovanović objašnjava da su problem razlike između podataka o trgovini u SAD i na Balkanu, odnosno činjenice da veliki dio trgovine ekonomija iz regiona prolazi kroz treće zemlje i pitanje je kako je ta trgovina klasifikovana na kojoj strani.
Međutim, Trampove carine bi, ipak, mogle biti najmanji problem za ekonomije regiona jednostavno zato što je njihov izvoz u SAD ograničen. U svim zemljama, on je manji od jedan odsto BDP-a, osim u slučaju Kosova gdje je 1,1 odsto.
Ono što više zabrinjava, ističe Jovanović, jeste visoka izloženost regiona tržištu EU. U Sjevernoj Makedoniji izvoz u EU doseže gotovo polovinu BDP-a, u BiH i Srbiji oko četvrtine, u Albaniji 13 odsto, a u Crnoj Gori i na Kosovu oko tri odsto, i dalje značajno više nego prema SAD.
“To znači da će zapadni Balkan osjetiti trgovinski rat indirektno, kroz smanjenje izvoza u EU, čiji će izvoz, kako se očekuje, opasti zbog američkih carina od 25 odsto na čelik, aluminijum i automobilsku industriju, i 20 odsto na ostale proizvode”, ocijenio je ekonomista Bečkog instituta.
U Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji, udarac će najjače pogoditi industrije povezane s automobilskom. Za ekonomije koje zavise od turizma, Albaniju i Crnu Goru, trgovinski rat bi mogao dovesti do manjeg broja turista iz EU, budući da se domaćinstva u zemljama EU suočavaju sa nižim prihodima i većom neizvjesnošću, navodi se u analizi. U cijelom regionu, uključujući Kosovo, vjerovatno je i smanjenje direktnih stranih investicija, s obzirom na neizvjesnost i pogoršane izglede za EU investitore.
Prema simulacijama analitičara WiiW-a, ako rast EU uspori za 0,5 procentnih poena, rast ekonomija Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije usporiće za oko 0,4 poena, a Crne Gore, zbog specifične ranjivosti, čak za 0,9 poena.
Za ekonomije koje zavise od turizma, Albaniju i Crnu Goru, trgovinski rat bi mogao dovesti do manjeg broja turista iz EU, budući da se domaćinstva u zemljama EU suočavaju sa nižim prihodima i većom neizvjesnošću
U analizi se navodi da je Crna Gora naročito ranjiva na spoljašnje šokove zato što je mala i uveliko zavisna od turizma. Kao jasan primjer se navodi pandemija kovida-19, kada je zabilježila pad BDP-a od 15%, najdublji u Evropi.
Jovanović upozorava i da bi efekti Trampovih carina, koji na prvi pogled ne djeluju dramatično, mogli da budu i snažniji i da bi, pored ostalog, aktuelno ekonomsko usporavanje moglo da bude veće nego što se predviđa na osnovu ekonomskih modela.
Rizik, kako navodi, na prvom mjestu dolazi od mjera odmazde trgovinskih partnera SAD, prvenstveno Kine i EU, koje bi mogle da provociraju dalju eskalaciju trgovinskog rata.
Drugi problem su reakcije berzi i gubitak tržišne vrijednosti kompanija i ekonomisti sve više predviđaju da će SAD ove godine ući u recesiju.
Jovanović navodi da je vrijeme da se vlade regiona probude i pozabave dugogodišnjim strukturnim slabostima zbog kojih su im ekonomije i dalje osjetljive na spoljne potrese.
Na prvom mjestu, piše u analizi, vrijeme je da region smanji pretjeranu zavisnost od jednog tržišta i jedne industrije, pa bile to EU i auto-industrija, i diversifikuje izvozne destinacije, ukljujučujući stavljanje većeg fokusa na regionalne partnere, Bliski istok, Sjevernu Afriku i druga brzorastuća tržišta.
Zatim, postojeći model rasta, u velikoj mjeri zavisan od direktnih stranih investicija i jeftine radne snage, mora da se promijeni i da se pređe na model vođen inovacijama, izgrađen na domaćim firmama i podržan koherentnom i proaktivnom industrijskom politikom, smatra Jovanović.
On zaključuje da vlade zapadnog Balkana moraju da nađu druge pokretače rasta osim izvoza, što znači podsticanje domaće potrošnje, na primjer, kroz veće plate, i efikasnije korišćenje fiskalne politike za povećanje javnih investicija, posebno kroz infrastrukturne i projekte zelene tranzicije koji mogu da daju kratkoročni stimulans i dugoročnu otpornost na potrese.
Bonus video:
