Dok je pažnja Evrope usmjerena na Ukrajinu tinjaju tenzije na Zapadnom Balkanu, a lideri u regionu, kao i u Britaniji, strahuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti trenutak da dodatno produbi podjele na prostoru bivše Jugoslavije. Visoki zvaničnici britanske vlade opisuju zapadni Balkan kao “drugo žarište”, a kako napetosti rastu, Britanija se zalaže za to da svih šest država regiona uđe u Evropsku uniju kako bi se odbranile od ruskog uticaja, piše briselski portal “Politiko”.
“U ovom trenutku kada imamo rat u Evropi i kada vidimo dugu ruku ruskog miješanja i u ovom regionu, budala bi bio onaj ko bi skrenuo pogled sa zapadnog Balkana gdje još postoje neriješeni problemi iz prošlosti”, rekao je britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami za “Politiko” tokom posjete regionu prošle sedmice.
“Putinovi interesi ovdje su da region ostane destabilizovan. U njegovom je interesu da zemlje koje čine zapadni Balkan drži u neizvjesnosti, da stanovništvo bude nestabilno i da vodi sajber i hibridni rat”.
Stručnjaci za spoljnu politiku, kao i ministri, strahuju da će Kremlj pokušati da iskoristi duboko ukorijenjene etničke i vjerske tenzije kako bi podstakao nove nemire širom Balkana, učvrstio ruske interese i izazvao dodatne probleme u dvorištu EU, navodi “Politiko”.
“U ovom trenutku moraju krenuti naprijed, inače će i dalje biti rusko igralište,” rekao je jedan britanski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman. Sada postoji “prilično uzak vremenski okvir” u kojem balkanske države moraju da se jasno opredijele, prije nego što se Brisel u potpunosti posveti pristupanju Ukrajine,” kazao je.
Lami vjeruje da Srbija, uprkos nazadovanju u demokratiji, zbližavanju s Rusijom i upornom odbijanju da prizna Kosovo, zaista želi da pristupi EU.
“Ali postoje različiti pogledi na to kako doći do tog cilja, kojom brzinom i sa koliko ozbiljnosti”, rekao je Lami tokom intervjua u Beogradu. “I postoji jedna alternativna vizija, a to je mračnija vizija. To je stav koji se oslanja na oligarhiju, korupciju, snažnu kontrolu države, mnogo više elemenata policijske države”.
“Politiko” piše da su ogromne prepreke koje Srbija mora da prevaziđe kako bi se pridružila EU jasno vidljive na ulicama Beograda te da se “sve autoritarnija vlast predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem suočava sa ozbiljnim izazovom u vidu talasa protesta kakav Srbija do sada nije vidjela”.
Lami je za “Politiko” izjavio da “mi stojimo uz narod”, prije nego što je na sastanku sa Vučićem 2. aprila pokrenuo pitanja protesta i navoda o upotrebi zvučnog oružja. On je boravio u Beogradu kako bi potpisao niz sporazuma sa dvostrukim ciljem - suzbijanja ilegalnih migracija i približavanja Srbije Zapadu.
Međutim, iz izjave koju je dao novinarima, bilo je jasno da Vučić nije blagonaklono primio kritike. “Ne pada mi na pamet da komentarišem proteste i demonstracije u Velikoj Britaniji, jer poštujem suverenitet Velike Britanije”, rekao je predsjednik Srbije.
Vučić je takođe negirao da je protiv demonstranata upotrijebljena sila ili akustično oružje, i snažno je stao u odbranu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nakon što je Lami tokom obraćanja medijima pomenuo njegove “neustavne” postupke.
Briselski portal piše da studenti koji protestuju imaju utisak da Brisel zatvara oči pred endemskom korupcijom koju oni osuđuju, dok EU pokušava istovremeno da privuče Vučića na svoju stranu i da obezbijedi pristup nalazištima litijuma u Srbiji.
To što se rukovodstvo Srbije zalaže za članstvo u EU dok je i dalje u bliskim odnosima sa Rusijom i Kinom, Lami je sažeo u rečenici: “”Paradoks je ovdje živ”.
Britanski šef diplomatije je posjetu regionu počeo na Kosovu, gdje mu je priređen topao doček.
U intervjuu za “Politiko” predsjednica Kosova Vjosa Osmani opisala je Srbiju kao njihovog “ludog hegemonističkog susjeda”.
Briselski portal piše da premijer Kosova Aljbin Kurti odavno upozorava da je “prijetnja novim ratom” stvarna, navodeći sve intenzivniju saradnju Srbije sa onim što predsjednica Osmani naziva “trouglom zla” - Rusijom, Kinom i Iranom. Vučić, s druge strane, često ponavlja upozorenja o mogućem novom sukobu u regionu, tvrdeći da Kosovo nepravedno postupa prema srpskoj zajednici.
Lami je posjetio kamp KFOR-a na Kosovu, gdje su mu britanski vojnici rekli da vjeruju da Rusija podržava srpske aktivnosti na Kosovu, uključujući obavještajnim operacijama. “Politiko” piše da je to potvrdio jedan visoki zvaničnik u Prištini.
Osmani tvrdi da se Srbija miješala u nedavne opšte izbore na Kosovu, da je “Srpsko-ruski humanitarni centar” na granici s Kosovom zapravo “ruski špijunski centar” i da je Moskva od početka invazije na Ukrajinu utrostručila sredstva za dezinformacione kampanje na zapadnom Balkanu.
Ona kaže da su Sjedinjene Američke Države, čak i pod administracijom Donalda Trampa, pouzdan saveznik, ali upozorava da bi, ako Putin izađe osnažen iz mirovnih pregovora sa Ukrajinom koje predvodi Vašington, Balkan mogao postati “plodno tlo” za “prelivanje” tog sukoba.
“Ako te autokrate koje žele destabilizaciju budu mogli da rade šta god požele... stvari mogu veoma, veoma brzo eskalirati u ovom regionu”, kaže Osmani. “Zato su prevencija i odvraćanje ključni, i ne smijemo dozvoliti Putinu da ostvari svoje planove. Vučić predugo igra kako Putin svira. Vrijeme je da konačno odluči kuda želi da vodi svoju zemlju”.
Predsjednica Kosova je oštro kritikovala ono što je nazvala “aktivnom politikom popuštanja” od strane neimenovanih aktera u EU, koje je optužila da i dalje finansijski pomažu Srbiju uprkos rastućim tenzijama.
“Politiko” piše da je Bosna i Hercegovina gurnuta u krizu dok lider Republike Srpske Milorad Dodik izbjegava hapšenje zbog svoje separatističke politike.
SAD i Britanija su posljednjih godina uvele sankcije Dodiku, ali postoje i oni koji traže da odu korak dalje, poput Arminke Helić, izbjeglice iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije, koja je danas članica britanskog Doma lordova.
“Uveli smo određene sankcije, ali one nisu razorne”, rekla je bivša savjetnica vlade za spoljnu politiku. Takođe je lobirala kod ministara da Ujedinjeno Kraljevstvo pošalje trupe u mirovnu misiju Evropske unije u BiH.
Lami ne isključuje mogućnost uvođenja novih sankcija Dodiku, ali je odbio da komentariše konkretne mjere, navodeći samo da se “one stalno razmatraju”.
Jedan od katastrofičnih scenarija koje Helić vidi jeste da bi Dodik, predstavljajući sebe kao političara “desnije od desnog” i kao žrtvu “velike zavjere ljevice”, mogao da uspije da nagovori Trampa da prizna nezavisnost RS.
Uticaj Rusije se širi kao nevidljiva infekcija
Helena Ivanov, saradnica istraživačkog centra Henry Jackson Society, upozorila je da EU ne može “priuštiti da izgubi” Srbiju, s obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, jer bi to, kako kaže, moglo izazvati lančanu reakciju problema širom regiona.
“Ako se vratite u vrijeme Jugoslavije, da je neko obratio više pažnje na ono što se dešavalo ovdje 1980-ih, mislim da bi stvari mogle da se odvijaju sasvim drugačije. Mislim da se Zapad suočio s realnošću onoga što se dešavalo u Jugoslaviji, prekasno i nedovoljno”, rekla je Ivanov.
“I pitam se da li se nešto veoma slično može dogoditi i sada, ne u smislu da će izbiti rat, već da se ponovo probudimo suočeni s realnošću u kojoj su ruski i kineski uticaji toliko duboko ukorijenjeni u ovoj zemlji, da će reakcija biti premala i prekasna”.
Helić je saglasna da Zapad posvećuje premalo pažnje regionu, a uzrok tome vidi u postepenom i neprimjetnom prodoru Rusije.
“To je kao bolest, jer se razvija polako i nevidljivo. Nije to posjekotina, više liči na sporošireću infekciju i zarazu”, rekla je.
Poput Ivanov, i Helić smatra da bi opasnost mogla odjednom postati očigledna spoljnim posmatračima ako se Putinu dozvoli da ostvari svoje ciljeve, ali možda tek kada bude prekasno.
“Situacija se može preko noći pogoršati, jer je ovo proces razgradnje državnih institucija koji traje još od 2006. godine, sve ono što smo postigli nakon ratova 1995. godine”, rekla je Helić.
“Rusija ne želi stabilan Balkan jer je on stalna, neprekidna zubobolja za Zapad i to Rusiji savršeno odgovara”.
Bonus video:
