Porodica predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika u proteklim mjesecima kontaktirala je visokog zapadnog zvaničnika kako bi pregovarala o uslovima njegovog odlaska iz Bosne i Hercegovine (BiH).
To je objavio britanski “Gardijan”, navodeći da postoje naznake političkog slabljenja Dodika.
Sud BiH je 26. februara prvostepeno osudio Dodika zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, izrekao mu kaznu zatvora od godinu dana i zabranio mu obavljanje funkcije predsjednika RS na šest godina od dana pravosnažnosti presude.
Zvaničnici BiH i strane diplomate u Sarajevu potvrdili su navode mađarske štampe da su paravojne jedinice mađarskog premijera Viktora Orbana boravile u Banjaluci s ciljem da izvuku Dodika u slučaju da se nađe u bezizlaznoj situaciji i mora da pobjegne.
Mađarski Centar za istraživačko novinarstvo VSquare ranije je objavio opširan tekst o tome kako su krajem februara specijalne snage iz te zemlje tajno raspoređene u RS, s ciljem da u slučaju osuđujuće presude Suda BiH omoguće brzo izvlačenje Milorada Dodika preko Hrvatske u Mađarsku.
Naveli su da do toga nije došlo jer, iako je Dodik osuđen na zatvorsku kaznu, nije uhapšen i dobio je priliku da se žali. Drug razlog je taj što su plan otkrile i svjetske sile koje prate situaciju u regionu.
Pokriće za prisustvo mađarskih snaga predstavljala je zajednička vježba i obuka s lokalnom policijom.
Nije sigurno da će Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti da prkosi presudi i međunarodnoj zajednici, pokušavajući da ostane na vlasti uz podršku svoje paravojne policije
Novinar Sabolč Pani iz VSquarea prošlog mjeseca je objavio detalje u vezi s navodnim planom izvlačenja Dodika.
Prema njegovim navodima, u operaciji je učestvovao TEK - elitna jedinica mađarske policije specijalizovana za borbu protiv terorizma i visokorizične operacije, kojom rukovodi Janoš Hajdu, bivši šef obezbjeđenja Viktora Orbana.
“Zvaničnici bezbjednosne politike zemalja Evropske unije rekli su mi da su Sjedinjene Američke Države od početka znale šta TEK radi. Amerikanci su odmah obavijestili Hrvatsku. Prema izvorima, hrvatske vlasti su se ozbiljno pripremale da spriječe Dodika u ilegalnom prelasku granice i bile su spremne da uhapse i njega i, ako bi došlo do eskalacije, pripadnike TEK-a”, naveo je Pani.
Jedan zvanični evropski izvor je rekao: “Ovo bi bila ozbiljna eskalacija s potencijalno nepredvidivim posljedicama”.
Pani je naveo da se Mađarska “igrala vatrom” i da je akcija TEK-a mogla izazvati pravu bezbjednosnu krizu. Na pitanje koliko su Amerikanci bili ljuti, jedan mađarski zvaničnik mu je odgovorio: “Veoma.”
Prema pisanju “Gardijana”, odlazak Milorada Dodika i dalje se razmatra kao moguća opcija, a njegova porodica je nedavno kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika kako bi pregovarali o uslovima tog scenarija.
Ipak, list navodi da nije sigurno da će Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti da prkosi presudi i međunarodnoj zajednici, pokušavajući da ostane na vlasti uz podršku svoje paravojne policije. Za samu BiH, takva situacija predstavlja ozbiljan rizik, ocjenjuje list.
Dodik je rekao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost Suda BiH, ali je dodao da ne može spriječiti svoje advokate da to učine. Njegovi advokati su podnijeli žalbu, a ročište se očekuje u narednim mjesecima.
“Gardijan” ocjenjuje da presuda i Dodikova reakcija označavaju trenutak u kojem višegodišnja politička nestabilnost u BiH prerasta u ozbiljnu krizu koja bi mogla podijeliti Evropu.
Navodi se i da bi Orban, pod pritiskom, radije stao uz ruskog predsjednika Vladimira Putina i saveznike poput Dodika nego uz Brisel.
Dodik je utorak otputovao u Moskvu, treći put od marta. On je juče poslije sastanka sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Rusije Sergejem Šojguom izjavio da Rusija prati situaciju u RS i razumije, kako je naveo, pritisak sa kojim se susrijeće rukovodstvo tog entiteta u BiH.
Dodik, koji je u Moskvi učestvovao na Međunarodnoj konferenciji visokih predstavnika za pitanja bezbjednosti, naveo je da je Šojgu rekao da su odnosi RS i Rusije “veoma dobri i da su na strateškom nivou”, prenijela je Radio-televizija RS.
“Rusija veoma predano prati situaciju u RS i razumije da je pritisak, koji ima rukovodstvo, veoma težak za nas, ali vjeruju da možemo da prevaziđemo te probleme”, rekao je Dodik.
Politički analitičar Jasmin Mujanović izjavio je da je ovo najopasniji trenutak za BiH od 1995. godine, te da se kriza može okončati samo Dodikovim hapšenjem ili bjekstvom.
Ako presuda bude potvrđena, moglo bi doći do novih izbora u RS i pobjede proevropske opozicije, uz mogućnost odlučnijeg pokušaja hapšenja i traženja pomoći od EUFOR-a
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) pokušali su u aprilu da uhapse Dodika u Istočnom Sarajevu, ali su ih u tome spriječili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
Za Dodikom, kao i za predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem i premijerom RS Radovanom Viškovićem, raspisana je centralna potjernica jer se nisu odazvali pozivu državnog tužilaštva da budu saslušani zbog sumnje da su izvršili “napad na ustavni poredak BiH”.
Tužilaštvo BiH ih smatra najodgovornijim za usvajanje zakona kojima se na teritoriji RS zabranjuje rad Sudu i Tužilaštvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), kao i SIPA. Ustavni sud BiH je 7. marta stavio te zakone van snage.
Vlasti RS su se na usvajanje spornih zakona odlučile nakon presude Dodiku 26. februara.
Prema pisanju “Gardijana”, presuda po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine, a moguće je i tokom ljeta. Ako presuda bude potvrđena, zabrana obavljanja funkcije stupa na snagu, što bi moglo dovesti do novih predsjedničkih izbora u RS i eventualne pobjede opozicione koalicije spremne na saradnju preko etničkih linija i obnovu procesa evropskih integracija BiH.
To bi takođe moglo značiti da će biti pokrenut novi, odlučniji pokušaj njegovog hapšenja, a BiH bi mogla zatražiti barem simboličku pomoć od EUFOR-a, navodi “Gardijan”.
“Jedina nepoznanica je da li će Dodik prihvatiti presudu i napustiti predsjedničku palatu ili će odbiti da se povuče? Mislim da niko ne zna šta će uraditi”, rekao je Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova BiH i visoki funkcioner opozicione Partije demokratskog progresa.
Kristijan Šmit, bivši njemački ministar i sadašnji visoki predstavnik u BiH, poručio je da je za sada riječ o političkoj, a ne bezbjednosnoj krizi.
“Kako da riješimo ovakvu vrstu izazova bez eskalacije? Mislim da je za sada potrebno mnogo diplomatije i razgovora iza kulisa”, rekao je Šmit, ali je dodao: “Ne vidim da Dodik ispunjava uslove da bude odgovoran član političkog rukovodstva ove zemlje.”
“Gardijan” navodi da je reakcija EU i dalje ograničena te da je Mađarska do sada blokirala sankcije protiv Dodika, uz pomoć Hrvatske.
Ipak, finansijski pritisak raste: SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija pojedinačno su uvele kaznene mjere protiv njega.
Britanski list piše da se Dodikova nada da će povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću dovesti do brzog ukidanja američkih sankcija nije ostvarila, jer nova administracija pokazuje vrlo malo interesovanja za BiH.
Bonus video:
