Posjeta Aleksandra Vučića Ukrajini u jeku rata je važna i šteta je da do nje nije došlo ranije, kazao je za “Vijesti” Marko Savković, viši savjetnik Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC fond).
“Međutim, možda i nije bilo realno očekivati je ako uzmemo u obzir odnos koji Beograd (nastoji da) ima sa Moskvom”, kaže Savković.
Predsjednik Srbije je u srijedu prvi put posjetio Ukrajinu tokom svojih 12 godina na vlasti.
On je učestvovao na Samitu Ukrajina-jugoistočna Evropa u crnomorskoj luci Odesa, koja je ove sedmice bila meta velikog ruskog napada dronovima i raketama.
Na samitu su učestvovali visoki zvaničnici iz 11 država jugoistočne Evrope, a domaćin je bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Vučić, koji se sa Zelenskim ranije sastao najmanje tri puta, rekao na skupu da Srbija može pomoći Kijevu u obnovi ratom razorenih oblasti Ukrajine.
Vučićevo biračko tijelo apsolutno očekuje da se zadrže najbolji mogući odnosi sa Moskvom
On je kazao da se uzdržao od potpisivanja zajedničke deklaracije kojom se osuđuje ruska agresija, što je odraz težnje Srbije da održi dobre veze i sa Kijevom i sa Moskvom.
“Štiteći naše interese, djelimično štitim i ruske koliko i ukrajinske interese. Jer mi štitimo interese međunarodnog javnog prava”, rekao je Vučić srpskim novinarima.
Upitan da li se posjeta može smatrati iskorakom ka Zapadu ili je u pitanju samo diplomatska taktika balansiranja, Savković je rekao:
“Ne smatram da je ovo iskorak ka Zapadu - i slažem da je posrijedi nastavak politike balansiranja, koja je možda i najviše pod lupom kada je riječ o odnosu prema Ukrajini”.
Komentarišući Vučićevu ponudu da Srbija učestvuje u obnovi ukrajinskih gradova, Savković je ocijenio da je taj potez dobar, ali i zakasnio, s obzirom na to da rat traje već tri i po godine.
“Učešće Srbije u rekonstrukciji Ukrajine nikom ne bi štetilo i tim prije me čudi što slična poruka nije ranije upućena,” istakao je Savković. On je podsjetio da je Srbija preko ambasadora nudila pomoć u obnovi energetske infrastrukture.
Na pitanje koliko je realna Vučićeva tvrdnja da “nije izdao Rusiju” i kako će se ova posjeta percipirati u Moskvi, Savković ističe: “Mislim da u Rusiji znaju da bi ‘izdaja Moskve’ istovremeno bila i izdaja onih koji glasaju za njega”.
Dodao je da Vučićevo biračko tijelo apsolutno očekuje da se zadrže najbolji mogući odnosi sa Moskvom.
“A šta misli o konkretnim postupcima koji čine štetu Rusiji - izvozu municije za potrebe ukrajinske vojske - Moskva je nedavno poručila putem saopštenja spoljne obavještajne službe”, naveo je Savković.
Krajem maja, ruska Spoljna obavještajna služba (SVR) optužila je Srbiju da “pokušava da puca Rusiji u leđa”, tvrdeći da srpski proizvođači oružja putem posrednika isporučuju municiju i naoružanje Ukrajini.
“Izborom autora saopštenja jasno su stavili do znanja Beogradu da znaju kako i šta stiže u Ukrajinu iz srpskih fabrika, džaba pozivanje na to kako krajnja destinacija nije Ukrajina”, smatra Savković.
Prema povjerljivom dokumentu Pentagona koji je procurio na internet, Srbija je 2023. pristala da šalje naoružanje Ukrajini, uprkos zvaničnom stavu o vojnoj neutralnosti. Moskva je više puta kritikovala Beograd zbog ovog pitanja. Srbija je negirala da je ikada isporučivala oružje Ukrajini, ali je priznala da je oružje prodavala drugim kupcima širom svijeta.
Sve i da se u potpunosti usklađuje sa spoljnom politikom EU u kontekstu Ukrajine, ostaje Kosovo kao veliki, neriješen problem koji će Srbiju neminovno dodatno usporavati
Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje da je “izdao Rusiju”, Vučić je rekao: “A šta sam i koga izdao? Rusiju? Čime? Time što sam došao na samit, pa ovo mi je četvrti put da sam na samitu jugoistočne Evrope i Ukrajine i opet sam jedini koji nije prihvatio deklaraciju”, rekao je srpski lider.
Savković je odrično odgovorio na pitanje da li to što Vučić nije potpisao deklaraciju može dugoročno uticati na evropski put Srbije, imajući u vidu pritiske iz Evropske unije u vezi sa usklađivanjem spoljne politike.
“Ne može uticati, jer Srbija ne napreduje ka EU - više od tri godine je prošlo od otvaranja prvog od šest klastera, a sve i da se u potpunosti usklađuje sa spoljnom politikom EU u kontekstu Ukrajine, ostaje Kosovo kao veliki, neriješen problem koji će Srbiju neminovno dodatno usporavati”, zaključio je.
Evropska komisija (EK) je pozdravila Vučićevu posjetu Ukrajini ocjenjujući da je to “važan signal”.
“EU ohrabruje pristupajuće zemlje da budu ujedinjene sa nama u našoj politici prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine”, izjavio je portparol EK Markus Lamert.
Deklaracija koja je u srijedu usvojena na samitu u Odesi podržava napore Ukrajine da pronađe diplomatski put ka pravednom i trajnom miru. Zemlje učesnice su pozvale međunarodnu zajednicu da intenzivira podršku Ukrajini “u njenoj borbi za odbranu slobode, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta” i da pojača sankcije uvedene Rusiji u bankarskom i energetskom sektoru.
Sve države se pozivaju “da se uzdrže od pružanja bilo kakve materijalne ili druge pomoći ratnim naporima Rusije”.
“Rusija mora da bude pozvana na odgovornost i da plati punu nadoknadu za nezakoniti agresorski rat protiv Ukrajine. Ruska imovina u svim mogućim oblicima igra konstruktivnu ulogu u oporavku Ukrajine u skladu sa odredbama međunarodnog prava”, navodi se u dokumentu koji su potpisali zvaničnici Ukrajine, Grčke, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Bugarske, Rumunije i Moldavije.
U deklaraciji se “najoštrije osuđuje brutalni ruski rat protiv Ukrajine”, za koji se navodi da predstavlja “težak zločin protiv ukrajinskog naroda, očigledno kršenje međunarodnog prava i ozbiljnu prijetnju miru, bezbjednosti i stabilnosti, širom šireg evropskog kontinenta i globalno”.
Vučić je kazao da ga “niko nije pretjerano pritiskao” da potpiše deklaraciju i dodao da “nije mogao protiv sebe, svoje zemlje i politike koju vodi”, a koja podrazumijeva neuvođenje sankcija Rusiji i poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, odnosno nepriznavanje okupacije ukrajinskih teritorija.
Vučić je, između ostalog, rekao i da je Zelenski “pokazao poštovanje prema teritorijalnom integritetu Srbije” jer na samitu nije bilo predstavnika Kosova, i dodao da je to “veliki gest” prema Srbiji koji će ona “i te kako umjeti da cijeni”.
Zvanični Beograd priznaje teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući teritorije koje je Rusija zauzela od 2014. godine, dok Kijev nije priznao nezavisnost Kosova.
Bonus video:
