Iako su mnogi Bugari skeptični prema Evropskoj uniji (EU), njihova zemlja je nesumnjivo profitirala od ulaska u EU, pretekla je Srbiju kako privredno tako i po nivou vladavine prava, a na Balkanu se sve više ocrtava provalija između zemalja koje su u Uniji, i onih koje nisu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
Njemački dnevnik navodi da se činjenica da je Bugarska u proteklih 18 godina profitirala od članstva u EU može, prije svega, dokazati i poređenjem sa Srbijom, susjednom zemljom sa gotovo istim brojem stanovnika od oko 6,7 miliona.
"Kada je Bugarska 2007. godine primljena u EU, ekonomski je zaostajala za Srbijom. Bugarski BDP po stanovniku iznosio je oko 4.300 eura godišnje. U Srbiji je bio 4.400. I iako je i srpska privreda robusno rasla, Bugarska je pobjegla svom zapadnom susjedu. BDP po stanovniku je 2024. godine iznosio oko 16.260 eura, a u Srbiji 12.640 eura. I po drugim drugi indikatorima, kao što su prosječne plate i kupovna moć, Bugarska je pretekla Srbiju", piše FAZ.
Za to, kako ocjenjuje dnevnik postoji nekoliko razloga. FAZ precizira da Srbija kao kandidat za članstvo u EU, od Brisela dobija dobija pristupnu pomoć, "ali je ona neuporedivo manja od strukturnih podsticajnih sredstava koje dobijaju zemlje članice".
Pored tih strukturnih sredstava, piše FAZ, članice dobijaju novac i iz Fonda za obnovu i otpornost, koji je Evropska komisija ustanovila poslije epidemije korona virusa u cilju podsticanja rasta i konkurentnosti, a za Bugarsku je u tom fondu rezervisano više od šest milijardi eura.
FAZ dodaje da je, istina, isplata tih sredstava vezana za reforme i vladavinu prava, zbog čega je u nekoliko navrata odlagana isplata tranši Bugarskoj, ali joj je u decembru ipak isplaćeno 1,6 milijardi eura. "Veoma je važno da se kao preduslov za isplatu pojedinih tranši iz Fonda za obnovu i otpornost sprovedu reforme u oblasti vladavine prava, rekla je zamjenica direktora Evropskog savjeta za spoljne poslove (European Council on Foreign Relations) u Sofiji Vesela Černeva", prenosi njene reči FAZ.
Dodala je da "svaka vlada u Bugarskoj zna da postoje čvrsti kriterijumi šta je dobra vladavina, a šta nije".
Govoreći o protestima u koji su u decembru doveli i do pada koalicione vlade premijera Rosena Željaskova, Černeva je rekla da su "protesti u Bugarskoj pokazali da vladi jedva preostaje nekakav manevarski prostor, ako društvo i Brisel dijele istu ocjenu".
"Za razliku od Srbije, gdje su masovniji protesti koji traju više od godinu dana ostali bezuspješni, nezadovoljstvo u Bugarskoj je primoralo vladu da podnese ostavku. To ime veze i sa okolnostima: Za Srbiju nema isplata vrijednih milijarde eura iz fondova EU, i utoliko su manje i mogućnosti EU da vrši pritisak da se sprovode reforme. Jedna od posljedica je da je u Srbiji nivo demokratije, vladavine prava i medijskih sloboda ispod nivoa koji postoji u Bugarskoj", ocjenjuje FAZ.
Dnevnik piše da je za Bugarsku, uz sva podsticajna sredstva, važnija pripadnost zajedničkom evropskom tržištu sa njegovih gotovo 450 miliona stanovnika.
"To zemlju čini atraktivnijom za investitore i bugarsku izvoznu privredu. Takav pristup tržištu Srbija nema. I iako i Srbija proteklih godina ekonomski napredovala, to se primjećuje", piše FAZ.
Dnevnik piše da je Bugarska, "o kojoj se u Srbiji i danas sa podsmješljivo govori pomalo potcenjivački", svog je zapadnog susjeda ekonomski nadmašila, a da se drugi susjed Srbije, Rumunija, takođe dio EU, razvija još i brže, i da to rastojanje sve više raste.
"Drugim riječima: EU funkcioniše - i politički i ekonomski. Komentarišući Bregzit, Angela Merkel je 2016. godine rekla da 'mora postojati i da će postojati vidljiva razlika između toga da li neka zemlja želi da bude deo EU ili ne. Na Balkanu rastuća provalija između članica i nečlanica EU, pokazuje da ta razlika zaista postoji", zaključuje FAZ.
Bonus video:
