Svježe otvoreni, bez pratilaca i sa minimumom objava.
Tako u prosjeku izgledaju profili na društvenoj mreži Instagram koji su koordinisano i u kratkom vremenskom periodu zapratili kritički nastrojene medije i nevladine organizacije u Srbiji, nakon čega su njihovi nalozi na ovoj platformi privremeno suspendovani.
Analiza Radija Slobodna Evropa (RSE) pokazuje da je riječ o lažnim pratiocima, a udruženja novinara i civilne organizacije sumnjaju da je u pitanju planirana akcija, s namjerom da se ograniči domet medija koji nisu pod kontrolom vlasti.
Instagram stranice više od dvadeset medija, organizacija i pojedinaca u Srbiji suspendovane su ili ugašene 18. januara, nakon što je u kratkom vremenskom periodu došlo do naglog povećanja broja njihovih pratilaca.
Kompanija Meta, koja je vlasnik Instagram i Fejsbuk platforme, to tumači kao sumnjive aktivnosti, što za posljedicu ima suspenziju ili trajno gašenje naloga.
"Ovo je nezabilježen slučaj jer je istovremeno pogođen veliki broj naloga različitih aktera, od medija i fotoreportera do organizacija civilnog društva i aktivista", ocjenjuje za RSE Bojan Perkov iz Fondacije Share, koja se bavi digitalnom bezbjednošću.
On ističe da je problematično što Meta moderira sadržaje mašinskim putem, pa često reaguje na naloge koji ne krše pravila, što se desilo u ovom slučaju.
Većina profila koji su ugašeni ili suspendovani 18. januara dan kasnije je ponovo aktivirana.
RSE je od Tužilaštva za visokotehnološki kriminal pokušao da sazna da li ova institucija istražuje gašenje naloga medija i civilnih organizacija na društvenim mrežama, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao.
Zašto su profili suspendovani ili ugašeni nije odgovorila ni kompanija Meta.
Višemjesečni napadi botovskih profila
Neposredno prije sinhronizovanog gašenja naloga na Instagramu, pojedini mediji su javno upozoravali na botovske napade, manifestovane kroz ekstremno uvećanje broja pratilaca u kratkom vremenskom roku.
Među njima je portal "Nova S", koji je 10. januara izvijestio o neuobičajenom povećanju broja pratilaca na njihovom Instagram nalogu.
Prema podacima platforme za analitiku javnih profila na društvenim mrežama – Social Blade, samo u jednom danu njihov profil je zapratilo preko 40 hiljada novih pratilaca, a da nisu zabilježene viralne objave ili pojačane aktivnosti.
Već dan kasnije, nalog je otpratilo 25 hiljada korisnika Instagrama.
Nedjeljnik "Radar" je 13. januara takođe saopštio da se na njihovom nalogu za manje od dva sata broj pratilaca uvećao za oko osam procenata. Istovremeno, naglo uvećanje broja pratilaca tada su zabilježili nalozi televizija Nova S i N1, kao i omladinski portal Zoomer.
Ovaj portal je identifikovao nekoliko naloga koji su istovremeno zapratili više medijskih profila u Srbiji.
Prema analizi RSE, ovi profili pokazuju jasnu strukturu lažnih (botovskih) naloga, odnosno nemaju nijednog pratioca, otvoreni su nedavno i sve objave su postavljene prvog dana, nakon čega nije bilo nikakvih aktivnosti.
Veliki broj novih pratilaca bilježe i profili studentskih organizacija koje su krajem 2024. pokrenule blokade fakulteta, a zatim i masovne antivladine proteste u Srbiji zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Željezničke stanice.
Tako je za posljednjih nekoliko mjeseci Instagram profil "Studenti u blokadi" gotovo utrostručio broj pratilaca, sa 400 hiljada na milion.
U novembru 2025. godine zbog toga je privremeno ugašeno nekoliko studentskih profila.
Studenti od početka protesta koriste društvene mreže kao glavne kanale komunikacije.
Netransparentna pravila
Iako je kod većine medijskih Instagram naloga bio primjetan nagli rast broja pratilaca, to nije slučaj sa svim nalozima koji su ugašeni ili suspendovani.
Podaci platforme za analitiku Social Blade pokazuju da u slučaju profila organizacije CRTA nije došlo do neuobičajenih aktivnosti niti povećanja broja pratilaca.
To za RSE potvrđuje i Jovana Đurbabić iz ove nevladine organizacije koja se bavi monitoringom izbora, istraživanjem demokratije i vladavine prava.
"Niti nam se naglo povećao broj pratilaca, što se dešavalo nekim drugim nalozima prethodnih sedmica, niti smo dobijali notifikacije da postoji sumnja da profil na bilo koji način krši pravila zajednice. Ujutro je koleginica koja radi društvene mreže pokušala da uđe na stranicu i naloga nije bilo", navodi Đurbabić.
Prema njenim riječima, profil im je bez objašnjenja ugašen 18. januara, a dan kasnije ponovo vraćen, takođe bez obrazloženja kompanije Meta.
"Dosta je čudno i simptomatično da se dogodilo u istom danu različitim nalozima. Sve i da nam je profil ugašen automatski, mora da postoji neki inicijalni korak da bi Meta banovala neke naloge", kaže Đurbabić i dodaje da je CRTA pisala Metinoj službi za podršku korisnicima, ali da do sada nisu dobili nikakav odgovor.
Bojan Perkov iz Fondacije Share smatra da Meta primjenjuje pravila netransparentno, zbog čega nekada nije jasno kako je određena odluka u vezi sa sadržajem donijeta i šta mogu biti njene posljedice.
"To je naročito problematično prema nalozima iz Srbije, koja nije članica EU, te se ne primjenjuju propisi poput Akta o digitalnim uslugama, prema kojima onlajn platforme moraju da usklađuju procese upravljanja sadržajima korisnika u pogledu transparentnosti i žalbi na moderatorske odluke", kaže Perkov.
Reakcije novinarskih udruženja
Više novinarskih udruženja osudilo je gašenje stranica "Radara", portala "Nove" i drugih medija i zatražilo od nadležnih da hitno otkriju ko stoji iza ovih "botovskih napada".
Asocijacija za elektronske medije (ANEM) ocijenila je da je riječ o "koordinisanoj akciji s ciljem gašenja profila nezavisnih i profesionalnih medija".
Kako dodaju u ovom udruženju, "posebnu zabrinutost" budi postupanje kompanije Meta, s obzirom na to da su svi profili imali status koji ukazuje da ne krše pravila platforme.
"Takođe, redakcije i administratori nisu dobili nikakvo prethodno upozorenje prije gašenja profila, iako bi to, prema pravilima platforme, trebalo da bude standardna praksa, uz navođenje konkretnih pravila koja su navodno prekršena i ostavljanje roka za otklanjanje nepravilnosti", navodi ANEM.
Nezavisno društvo novinara Vojvodine navelo je u saopštenju da ovakva dešavanja nijesu izolovan tehnološki incident, već koordinisani pokušaj "digitalne sabotaže koji cilja nezavisne medije koji kritički izvještavaju o stanju u društvu i događajima od javnog interesa".
Povodom ovog slučaja RSE je zatražio i komentar Evropske komisije, ali odgovor do objavljivanja ovog teksta nije stigao.
Srbija je 2025. godine imala najveći broj napada na novinare u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.
To su podaci Platforme Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara.
Prema tim podacima, prethodne godine zabilježeno je 59 slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara u zemljama Zapadnog Balkana, od kojih su čak 33 iz Srbije.
Prema izvještaju međunarodne organizacije Freedom House iz februara 2025. godine, Srbija se našla na listi država sa najvećim padom sloboda u posljednjih deset godina.
Kao jedan od razloga navodi se pooštravanje kontrole medija i napadi na novinare.
Bonus video:
