Nakon presude Suda BiH iz 2025. godine i godina američkih sankcija, Milorad Dodik (SNSD) sada korača Vašingtonom kao gost Trampove administracije. Nedavno je posjetio i Izrael, šaljući poruku promjene političkog polja u Bosni i Hercegovini.
Posjeta Sjedinjenim Američkim Državama ovih dana – upravo uoči ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske – nije samo simbolična. Izvjesno je da ona označava geopolitički zaokret koji mijenja ravnotežu snaga u BiH, gdje banjalučka vlast postaje ključni igrač u Trampovoj viziji Balkana.
Za provladine analitičare jasno je da se radi o najvećoj diplomatskoj ofanzivi Republike Srpske u posljednjih nekoliko godina – što, istina, ne mogu da poreknu ni najveći Dodikovi politički protivnici. Pitanje je samo da li je riječ o novom početku saradnje ili o prodaji principa zarad kratkoročne koristi.
Trampov vjetar mijenja pravac
Dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću donio je pragmatizam, naročito za one koji su voljni da ga po svaku cijenu prate. Bogata energentima i rudnim potencijalom, Republika Srpska se vidi kao tampon zona protiv ruskog i kineskog uticaja. Ukidanje američkih sankcija rukovodstvu RS prošle godine nije bilo slučajno. OFAC je jasno naveo „konstruktivno djelovanje Narodne skupštine RS“, što implicira moguće ustupke.
„Mislim da se Milorad Dodik poigrava, naročito s pravosudnim institucijama, jer nastavlja secesionističku retoriku i udare na ustavni poredak bez ikakvih posljedica“, kaže politička analitičarka Tanja Topić, podsjećajući na nove Dodikove najave o secesiji nakon povratka iz Izraela. Sada su igre prebačene na američki teren.
„Nastavlja da se poigrava s građanima koje je ne tako davno podsticao da mrze imperijalističku Ameriku, u kojoj se sada baškari o trošku tih istih poreskih obveznika. Takođe, zaklinje se u isti vrijednosni sistem kao Tramp, stojeći na braniku hrišćanskih vrijednosti pred najezdom ‘radikalnog islama’“, kaže Topić.
Od prijetnji do tišine
Za druge, ovo nije samo Dodikova pobjeda, već reorganizacija politike u BiH. Za razliku od drugog entiteta, RS trenutno dobija zeleno svjetlo za investicije koje se odnose na infrastrukturne projekte, kao i za preuzimanje južne i istočne gasne interkonekcije u paketu.
Godinama vršeći pritisak sankcijama, Evropska unija sada ćuti, jer za Brisel Trampova era znači kraj njihovog monopola na Balkan. Istovremeno, smatraju analitičari, Dodikova transformacija od „ruskog saveznika“ do „Trampovog čeda“ mijenja dinamiku u državnim institucijama, gdje SNSD, sa Dodikom na čelu, ponovo postaje nezaobilazan faktor.
Presuda Suda BiH iz avgusta 2025. godine bila je Dodikov najmračniji politički trenutak. Sud je potvrdio da je Dodik kršio zakone visokog predstavnika Kristijana Šmita iz 2023. godine. To je proizvelo politički linč i izolaciju Dodika, kao i kompletnog rukovodstva Republike Srpske.
„Niko nije iznad zakona“, rekao je tada ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
Posjeta Izraelu kao karika američkog lanca
Promjena je, međutim, došla munjevito. Sankcije su ukinute nakon miliona uloženih u lobiranje, uz poruku Stejt departmenta o „partnerstvu na zajedničkim interesima“.
Tri mjeseca kasnije, Dodik se iz Vašingtona oglašava na mreži Iks, gdje je došao na poziv američke administracije da prisustvuje tradicionalnom molitvenom doručku.
„Stigao sam“, napisao je Dodik, koji se prethodna dva dana, zajedno sa članicom Predsjedništva BiH, sastao sa više visokih američkih zvaničnika.
Uz Vašington, Dodikova posjeta Izraelu dodaje još jedan sloj promjene. Sastanci s premijerom Benjaminom Netanjahuom i predsjednikom Isakom Hercogom nijesu bili protokolarni. Razgovaralo se o ekonomskoj saradnji i geopolitici. Prema Dodikovim riječima, Izrael vidi RS kao stabilnog partnera, a uz osovinu Tramp–Netanjahu, RS postaje teren za investicije.
„Mislim da je krajnje vrijeme za afirmaciju prava na samoopredjeljenje. Ono što smo uspjeli u Izraelu jeste da afirmišemo to pravo na samoopredjeljenje“, rekao je Dodik nakon posjete Izraelu.
Sve je više onih koji smatraju da je u toj bici prevagnuo pragmatizam, naročito uz najavu investicione infuzije u razorenu ekonomiju. To bi moglo da znači novu ravnotežu u BiH, ali ostaje pitanje da li se njen životni vijek poklapa s trajanjem ove američke administracije.
Izdaja ili pragmatizam
„Povoljan geopolitički trenutak, povezan s Trampom i njegovom nepredvidljivošću, mogao bi da donese ozbiljne glavobolje u BiH. S jedne strane, Dodik će učiniti sve da se vrati u politički život i ponaša se kao da nije uklonjen s funkcije, dok Dragan Čović nastoji da ‘iskoristi priliku’ i domogne se trećeg entiteta“, kaže Topić, uz ocjenu da se to teško uklapa u ekonomske interese SAD u BiH.
„Takva vrsta (ne)stabilnosti nije kompatibilna s planovima. Lobistička lekcija, po kojoj je potvrđeno da današnji odnosi počivaju na moći, interesu i novcu, razbila je sve iluzije o vladavini prava i poštovanju ljudskih prava“, ističe Topić.
Opozicija u RS tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima po svim pitanjima. Osim investicija i pretvaranja tog prostora u rudarsku koloniju, na stolu je ponovo raspakivanje Dejtonskog sporazuma – o čemu sada saglasnost imaju Dodik i Čović.
„Uzurpator se nagodio s Amerikancima i strancima, spreman je na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti. Osim Zagreba, on je i korisni idiot Jevreja iz Izraela, koji ga takođe podstiču – izlobirani narodnim novcem – da rastura Bosnu i Hercegovinu“, tvrdi Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
Balon pred ponovljene izbore
Nakon Dodikove međunarodne ofanzive, u kojoj traži podršku za nezavisnu RS, i Čovićevih najava sastanaka u Vašingtonu i Briselu, gdje će tražiti podršku za izmjene Izbornog zakona BiH i raspakivanje Dejtona, oglasio se i Konaković. On tvrdi da Dodikov potez ima za cilj mobilizaciju birača pred ponovljene izbore za predsjednika RS, nakon što je CIK BiH utvrdio ogromnu izbornu krađu na izborima u novembru prošle godine.
„Dvadeset godina političari u BiH, ova probosanska strana, trče za Miloradom Dodikom, prate njegove sulude ideje i reaguju na njega jer ga se plaše. On je za njih ogroman i premoćan. Reaguju na svaku njegovu prijetnju secesijom i time ga namjerno jačaju, jer im odgovara kao partner“, kaže Konaković, odbacujući realnu opasnost od tog scenarija.
Na ponovljenim izborima u nedjelju vidjeće se da li je Dodikova ofanziva trajna promjena ili samo privremena rokada na raskršću balkanskih interesa. Ostaje pitanje da li će stabilnost Republike Srpske preživjeti Trampov mandat ili će se vratiti u staru dinamiku bosanskohercegovačke realnosti.
Bonus video:
