Tužitelji specijalnog suda u Hagu tvrdili su danas da su dokazali „zajedničku zločinačku namjeru“ koju su imali i sproveli bivši vođa OVK Hašim Tači i trojica saoptuženih za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998–99.
Za zlodjela nad Srbima, Romima i Albancima, koje je OVK proglasila za „kolaboracioniste“, u više od 40 pritvora na Kosovu i na sjeveru Albanije, zajedno s Tačijem optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići. Svi su bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK.
Za sve optužene, glavna tužiteljka Kimberli Vest jutros je, na početku završne riječi, zatražila kaznu od po 45 godina zatvora.
U nastavku završne riječi, tužilac Džejms Pejs precizirao je danas popodne da je od aprila 1998. do avgusta 1999. zabilježeno najmanje 437 incidenata u kojima je OVK nezakonito pritvarala civile, koje je potom ispitivala, mučila, prebijala, zlostavljala i ubijala.
Prema optužnici i jutrošnjim riječima glavne tužiteljke, OVK je u pritvorima ubila najmanje 100 osoba.
Tužilac Pejs rekao je da je većina žrtava, prema nalazima obducenta, bila ubijena hicima iz vatrenog oružja, hladnim oružjem ili tupim predmetima.
Mnoga od tijela nikada nisu mogla biti pronađena, a porodice nestalih nikada nisu došle do razrješenja.
Zastupnica optužbe Kler Loson rekla je da su zločini iz optužnice počinjeni u pritvorima koji su bili kraj lokalnih štabova OVK ili samog Glavnog štaba, poput pritvora u selima Likovac i Klečka.
U pritvoru u Klečki pripadnici OVK brutalno su prebijali i maltretirali i Srbe i Albance i ubili 11 osoba.
Jednom prilikom, u prebijanju pritvorenih učestvovao je i optuženi Seljimi, naglasila je tužiteljka Loson.
Jedan Albanac ubijen je u Klečki samo zato što je ranije radio u arhivi MUP-a.
Tužilac Paejs je podvukao da su zločini OVK, za koje su odgovorni optuženi, počinjeni na „političkoj i etničkoj osnovi“, u okviru progona svih koji su bili označeni kao protivnici OVK.
„Većina pritvorenih nije učestvovala u neprijateljstvima i uživala je zaštitu po Ženevskim konvencijama“, kazao je tužilac, navodeći da su pritvoreni bili „seljaci, učitelji, šumari, penzioneri“, oni koji su bili prijatelji sa Srbima ili nisu podržavali OVK već Ibrahima Rugovu, optuženi da su špijuni.
To se, prema tužiocu, dogodilo po nalogu optuženih koji su imali „komandu i kontrolu nad OVK“. Po sopstvenim pravilima, prikazanim u sudnici, Glavni štab OVK imao je isključivo ovlaštenje da odlučuje o hapšenjima i pritvaranju civila.
Zastupnici optužbe istakli su da su Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići „imali moć i upotrijebili je da sprovedu udruženi zločinački poduhvat“, čiji je cilj bilo preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom.
U razgovoru s međunarodnim izaslanicima o otmicama civila, optuženi su, prema tužiteljima, preduzimali „aktivne korake da ih obmanu“, što je dokaz da su „imali zločinačku namjeru, znanje o zločinima i da su podržavali zločine, pokušavajući da ih prikriju“.
Sam Tači ispitivao je, kako je kazao tužilac Pejs, dvojicu novinara Tanjuga koje je u jesen 1998. otela OVK, a zatim je međunarodne izaslanike lagao da su oni osuđeni zbog špijunaže prije nego što su oslobođeni pod međunarodnim pritiskom.
Nehuman tretman i prijetnje ubistvima, koje su pripadnici OVK upućivali stotinama pritvorenika, odražavali su stav Glavnog štaba koji je više puta javno saopštio da će biti „nemilosrdan prema izdajnicima“, a taj stav dijelili su i optuženi.
Tužitelji će završnu riječ nastaviti i završiti sjutra, a potom će sudije saslušati završne argumente Tačijeve odbrane.
Pred raspravnim vijećem, kojim predsjedava Čarls Smit iz SAD-a, tužitelji i branioci izlagat će završne argumente do 18. februara.
Prema pravilima suda, presuda četvorici bivših lidera OVK biće potom izrečena u roku od 90 dana. Ako sudijama bude potrebno više vremena za odlučivanje, rok za izricanje presude može biti produžen za još 60 dana.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići individualno su krivično odgovorni za zlodjela pripadnika OVK počinjena tokom nemeđunarodnog oružanog sukoba u okviru „širokih i sistematskih napada na osobe osumnjičene da su se protivile OVK“.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999. godine, navodi se u optužnici.
U optužnici je identificirano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu, 4. i 5. novembra 2020. godine.
Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023. godine, a tužitelji su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.
U haškoj sudnici svjedočilo je 125 svjedoka optužbe, a izjave desetina drugih svjedoka tužitelji su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U odbranu Tačija svjedočila su sedmorica bivših međunarodnih zvaničnika.
Krasnići je iskaze svjedoka odbrane sudu dostavio u pisanom obliku.
Smatrajući da tužitelji nisu dokazali njihovu krivicu, drugooptuženi Veselji i trećeoptuženi Seljimi nisu pred sud izvodili svjedoke odbrane.
Na suđenju Tačiju i saoptuženima učestvuje i više od 150 žrtava zločina iz optužnice.
Sud je, tokom procesa, saslušao izvještaje dvojice vještaka za materijalnu, fizičku i mentalnu štetu koju su žrtve pretrpjele.
Ukoliko Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići budu proglašeni krivim, sve žrtve koje učestvuju na suđenju imat će pravo na obeštećenje.
Specijalizirana vijeća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. godine Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011. godine.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Bonus video:
