Suprotno političarima koji tvrde da, otkako su oni na vlasti, građani u njihovoj zemlji nikada nijesu živjeli bolje, stanovnici Zapadnog Balkana ekonomsku situaciju ocjenjuju kao izrazito nestabilnu i strahuju da će biti još gora, piše mjesečnik Biznis i finansije.
Srbija bilježi najveći rast nezadovoljstva u 2025. i najradikalniju promjenu raspoloženja za samo godinu dana u odnosu na sve druge zemlje u regionu.
Među stanovništvom Zapadnog Balkana, građani Srbije najmanje vjeruju državnim institucijama, najnegativniji su u procjenama da se dobrobit društva podređuje stranim interesima i najviše strahuju od građanskog rata, pokazuje istraživanje „SecuriMeter 2025“ Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
Balkanci najveći oslonac vide u porodici i prijateljima, a najmanje vjeruju političarima. Dok je prije pet godina trećina stanovnika Zapadnog Balkana smatrala da je stanje u njihovoj zemlji relativno zadovoljavajuće, sada je takvih manje od četvrtine.
Nezadovoljstvo ekonomskom i društvenom situacijom najizraženije je, kako je pokazalo istraživanje, u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
RCC je sproveo istraživanje u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu, s ciljem da se utvrdi koliko građani svoje zemlje procjenjuju kao stabilne na osnovu nekoliko ključnih i međusobno povezanih faktora: da li se osjeća ekonomski napredak, kakvo je povjerenje u institucije, koliko je rasprostranjena korupcija, kakva je lična bezbjednost, koliko je društvo sposobno da se odupre negativnim spoljnim uticajima i da izbjegne unutrašnje sukobe.
Ispitanike u cijelom regionu najviše brine ogromno povećanje svakodnevnih troškova života i rast inflacije. Nezadovoljni su visinom plata i penzija, smatraju da su poreska opterećenja u njihovim zemljama previsoka i sve više strahuju od gubitka radnog mjesta zbog učestalog zatvaranja firmi i smanjenih šansi da se pronađe novi posao.
Primjetno je da su se tokom posljednjih pet godina znatno pogoršale procjene o perspektivama domaće privrede. Trenutno, preko 45 odsto stanovnika regiona smatra da „stvari idu u lošem pravcu“, manje od četvrtine vjeruje da će domaća ekonomija rasti, dok su ostali neopredijeljeni.
Od zbirnih rezultata donekle odudaraju Albanija i Sjeverna Makedonija, gdje je 2025. optimizam blago porastao u odnosu na ranije godine.
Potpuno suprotan trend bilježi se u Crnoj Gori. Nakon političke smjene na parlamentarnim izborima 2021. godine, 62 odsto građana Crne Gore vjerovalo je da domaća privreda ima dobre izglede za razvoj, dok je 2025. u to potpuno ili djelimično uvjereno svega 27 odsto anketiranih.
Pesimizam je najizraženiji u Bosni i Hercegovini, gdje skoro 60 odsto stanovnika ne vjeruje u stabilizaciju ekonomskih prilika, a takvo raspoloženje neprekidno je prisutno tokom posljednjih pet godina. Percepcija javnosti u Srbiji o stanju domaće privrede značajnije se pogoršava od 2023. godine, da bi lane više od 52 odsto anketiranih ocijenilo da je situacija izuzetno loša.
Na Kosovu je indikativno da se, u poređenju sa 2021, ekonomski optimizam više nego utrostručio 2022. godine, kada je u privredni boljitak vjerovalo 48 odsto građana, ali je prošle godine takvo mišljenje imalo samo 29 odsto anketiranih.
Rezultati iz 2025. godine pokazuju da stanovnici Zapadnog Balkana nijesu naročito uvjereni u tvrdnje svojih političara da se njihova zemlja uspješno bori sa globalnim šokovima. Naprotiv, najviše strahuju od toga da će domaća privreda biti kolateralna šteta u aktuelnim političkim i ekonomskim sukobima u svijetu.
Na drugom mjestu je zebnja da bi politička neslaganja u samom regionu mogla prerasti u nove ratove, dok su nešto manje prisutni strahovi od terorističkih napada i mogućih obračuna unutar zemlje.
Novih ratnih sukoba na Balkanu najviše se pribojavaju građani Bosne i Hercegovine, gdje je zbog toga veoma zabrinuto 55 odsto anketiranih. Od eventualnog rata u regionu najmanje strepe ispitanici na Kosovu (24 odsto), a potom stanovnici Albanije (41 odsto), dok se u ostalim zemljama procenat zabrinutih kreće od 45 do 50 odsto.
Uprkos velikom političkom i ekonomskom nezadovoljstvu, stanovništvo u većini zemalja Zapadnog Balkana ne misli da će ono dovesti do građanskog rata. Izuzetak su Bosna i Hercegovina, gdje se toga pribojava 57 odsto anketiranih, i Srbija, u kojoj je takve strahove izrazilo preko 60 odsto ispitanika.
Međutim, postoji bitna razlika između ove dvije države. Visoka zabrinutost od izbijanja rata u Bosni i Hercegovini neprekidno je prisutna tokom posljednjih pet godina. S druge strane, Srbija je jedina u regionu u kojoj se po ovom pitanju desio veliki preokret za samo godinu dana – strah od građanskog rata enormno je porastao tokom 2025. godine, ističu autori istraživanja.
Oko dvije petine ispitanika širom regiona smatra da su kvalitet i učinak javnih institucija ostali približno isti u proteklih pet godina, trećina ocjenjuje da su se pogoršali, a jedna petina zaključuje da je došlo do poboljšanja njihovog rada. Srbija prednjači sa najnegativnijim stavom o institucionalnom učinku, gdje preko 48 odsto ispitanika smatra da se rad institucija pogoršao.
Na pitanje da li javne institucije tretiraju sve ljude jednako, bez obzira na društveni status, političke stavove ili etničku pripadnost, skoro polovina anketiranih u zemljama Zapadnog Balkana dala je negativan odgovor, dok je manje od četvrtine odgovorilo pozitivno.
Samo na Kosovu nešto veći broj ispitanika ocjenjuje da su se institucije poboljšale i da jednako tretiraju sve građane od onih koji zaključuju suprotno. Istraživači, međutim, primjećuju da pozitivan stav pretežno iskazuju Albanci, a ne srpsko stanovništvo.
Pored toga, samo dva odsto ispitanika se „potpuno slaže“ sa kvalifikacijom o jednakom tretmanu svih građana, što signalizira da čak i oni koji su generalno saglasni nijesu sigurni da je to zaista tačno, navodi se u istraživanju.
Rezultati iz 2025. godine pokazuju da 60 odsto stanovnika Zapadnog Balkana ne vjeruje svojim vladama, samo četvrtina vjeruje parlamentu, trećina ima povjerenje u državne službe, a najgore se kotiraju političke stranke, kojima vjeruje svega 18 odsto građana u cijelom regionu.
Nepovjerenje u državne institucije i političke partije najizraženije je u Bosni i Hercegovini, a potom u Srbiji, koja opet bilježi najveći pad povjerenja u regionu tokom proteklih godinu dana.
Korupcija je i dalje „rak-rana“ u zemljama Zapadnog Balkana. Više od četiri petine ispitanika širom regiona uvjereno je da je korupcija veoma rasprostranjena u njihovoj zemlji, a skoro polovina smatra da se dodatno povećala u posljednje tri godine.
Po ličnom iskustvu anketiranih, korupcija je najprisutnija u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i javnoj upravi.
Po eroziji društvenih vrijednosti u regionu se ponovo ističe Srbija, gdje se percepcija javnosti o ovim problemima izrazito pogoršala prošle godine. Građani Srbije kao najveće opasnosti ističu ogroman rast korupcije i upliva organizovanog kriminala u društvo, uporedo sa sunovratom demokratskih i ljudskih prava.
Istraživači navode i da su stanovnici Srbije najnegativniji u procjenama da se dobrobit društva podređuje stranim interesima, piše Biznis i finansije.
Bonus video:
