Aljbin Kurti, nakon ubjedljive pobjede na izborima, obećava milijardu eura podrške malim i srednjim preduzećima i još milijardu za „odbranu zemlje“, obećava fabriku municije u Đakovici i novi „nacionalni stadion“ sa 8.000 mjesta.
To sve kosovski premijer kaže u razgovoru za Noje cirher cajtung (NZZ).
Kurti je tokom razgovora za švajcarski list nosio švajcarski ručni sat, koji podsjeća na satove na željezničkim stanicama u alpskoj zemlji. To je, kako je rekao, poklon Alana Bersea, generalnog sekretara Savjeta Evrope i bivšeg prvog čovjeka Švajcarske.
Kurti u razgovoru obećava investicije u željeznicu (posebno od Prištine do aerodroma), zelenu energiju i nada se švajcarskoj pomoći u tome.
Ruske „hibridne“ prijetnje
„Pri strukturiranju naših oružanih snaga više se ugledamo na model Švedske ili baltičkih zemalja, posebno na koncept obuhvatne odbrane. Njihova pozicija je jasna – kad imate jednog velikog susjeda, morate razmišljati drukčije“, kaže Kurti.
Novinar ciriškog lista pogađa – Kurti aludira na Srbiju. „Reći ću ovako: S obzirom na prijetnju, ne možemo sebi priuštiti haos. Svaki građanin i građanka u slučaju katastrofe ili rata moraju tačno znati koja im je uloga.“
Kosovo, kaže premijer, hoće u NATO i oružane snage modernizuje u tom pravcu. Upitan za „ruski uticaj u regionu“, odgovara:
„Čim se smanji ruski uticaj – posebno u Srbiji i Republici Srpskoj – region će se stabilizovati. Između šest balkanskih zemalja nema ni volje ni sposobnosti za međudržavno nasilje. Ali problematičan je hibridni ruski uticaj preko energetike, vojske i medija. Prave promjene zavise od demokratskih snaga u Srbiji.“
Ne ko može, nego ko želi
Novinar primjećuje da je Evropska unija dugo „zamajavala“ region obećanjem o ulasku u članstvo, ali Kurti primjećuje nešto drugo. Kaže da se u regionu dešava napredak jer Srbija više „ne može da blokira EU integracije cijelog regiona“.
Sazrio je trenutak da Zapadni Balkan pripada EU, kaže Kurti, i predlaže originalan pristup:
„Do sada se Brisel previše koncentrisao na to ko može biti primljen, a manje na to ko želi da bude primljen. Od šest zemalja Zapadnog Balkana, njih pet većinski hoće u EU – sa izuzetkom Srbije. Odlučujuće je da treba podržati onoga ko hoće da pristupi.“
Dodaje da „evropske države nemaju više luksuz za previše skepse“ prema Kosovu, s obzirom na rusku prijetnju Evropi. Ocjenjuje zato da stav donekle mijenjaju i Španija i Grčka, koje ne priznaju nezavisnost Kosova.
Na kraju, o domaćim problemima, Kurti za NZZ kaže da je potreban „kompromis“ sa opozicijom kako bi se izabrao predsjednik.
Strah od novih izbora
Upravo o tim domaćim problemima piše i njemačka Katolička novinska agencija (KNA). „I poslije krize – kriza“, javlja o izboru predsjednika Kosova, za koji posmatrači upozoravaju da bi opet mogao da se pretvori u farsu.
Naime, do iduće srijede parlament treba da izabere predsjednika – a ako ne uspije, onda opet prijete novi izbori, piše KNA.
Nova vlada sa Kurtijem na čelu stupila je na dužnost prije jedva dvije nedjelje, nakon što je skoro godinu dana upravljala tehnička vlada. Razlog je, podsjeća KNA, bio „politički pat“ razriješen tek prevremenim izborima prošlog decembra.
„To je paralizovalo kosovske institucije i ekonomski razvoj“, ocjenjuje njemačka agencija. A sada deset nevladinih organizacija u pismu upozorava na „pravu opasnost“ ukoliko se opet ide na prevremene izbore.
Do srijede (4. mart) trebalo bi obezbijediti dvotrećinsku većinu za izbor novog predsjednika ili predsjednice, pa sada nevladine organizacije pozivaju da „javni interes bude iznad partijske računice“, prenosi KNA.
„Za sada ništa nije procurilo iz razgovora koje je, prema izvještajima, Kurti prethodnih dana vodio sa političkim protivnicima. Vjosa Osmani, aktuelna predsjednica države i Kurtijeva partijska koleginica, važi kao neomiljena u opoziciji“, zaključuje agencija.
Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.
Bonus video:
