Srbiji prijeti gubitak do 1,5 milijardi eura iz fondova Evropske unije, dok Evropska komisija razmatra obustavu isplata zbog nazadovanja u oblasti demokratije i bliskih veza zemlje sa Rusijom.
Balkanska država nije članica EU, ali pošto je pregovore o pristupanju otvorila 2014. godine, ima pravo na fondove i grantove koji bi joj pomogli da sprovede pravne reforme. Odluka o obustavi isplata dodatno bi zakomplikovala takozvani proces proširenja EU, dok zemlje poput Ukrajine i Crne Gore ubrzano nastoje da se pridruže, a uticajne države poput Francuske pozivaju na oprez, piše Politiko.
"Sve smo više zabrinuti zbog onoga što se dešava u Srbiji", rekla je za Politiko evropska komesarka za proširenje Marta Kos. "Od zakona koji podrivaju nezavisnost pravosuđa do obračuna sa demonstrantima i stalnog miješanja u rad nezavisnih medija".
Kos je rekla da Komisija procjenjuje da li ta zemlja i dalje ispunjava uslove za "isplate u okviru finansijskih instrumenata EU".
Posljednjih sedmica u okviru Komisije raste pritisak da se taj novac uskrati, rekla su četiri zvaničnika EU koji rade sa zemljama u procesu proširenja, a kojima je odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorili. EU je javno kritikovala reforme pravosuđa koje je progurao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija se vlada suočila sa masovnim protestima, piše Politiko.
Danijel Apostolović, ambasador Srbije pri EU i glavni pregovarač sa Unijom, rekao je za Politiko da je "uvjeren da nećemo doći do te tačke" obustave finansiranja i da "ne odustajemo od punopravnog članstva u EU".
Beograd, kako je rekao Apostolović, ostaje uključen u intenzivne razgovore sa Komisijom.
Paket zakona za reorganizaciju sudova i promjenu načina na koji se imenuju sudije i tužioci predstavljao je "ozbiljan korak unazad" za Srbiju, upozorila je Kos kada su ti zakoni najavljeni.
Venecijanska komisija, pravno-savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, trebalo bi krajem mjeseca da da stručno mišljenje o spornim izmjenama zakona u Srbiji.
To mišljenje moglo bi biti podsticaj Komisiji da zamrzne finansiranje Srbije, nagovijestila su dvojica zvaničnika EU sa kojima je Politiko razgovarao. Kos je rekla da će zahtijevati da Srbija "uskladi svoje pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije".
Beograd je "jasno saopštio" da će slijediti preporuke Venecijanske komisije "čim ih dobije", rekao je Apostolović.
Balansiranje prema Rusiji
EU je najveći pružalac finansijske podrške Srbiji i od 2021. do 2024. godine dodijelila joj je više od 586 miliona eura bespovratnih grantova. Još do 1,5 milijardi eura stavljeno je na raspolaganje pod uslovom sprovođenja reformi. Prema podacima Vlade Srbije, ta zemlja je od 2000. godine od EU dobila više od sedam milijardi eura kroz fondove i investicije.
Ali Srbija već dugo vodi osjetljivu politiku balansiranja u odnosima sa EU, istovremeno gradeći bliže veze sa Moskvom dok prima novac iz Brisela.
Sofija Todorović, direktorica balkanske nevladine organizacije za ljudska prava YIHR, rekla je za Politiko da su medijske slobode i vladavina prava u Srbiji "na aparatima" zbog pritiska vlasti na novinare, i pozvala Komisiju da interveniše "prije nego što u Srbiji zavlada gotovo potpuni mrak".
Strpljenje EU prema Beogradu posljednjih mjeseci je sve tanje, a oštar izvještaj o napretku zemlje u procesu proširenja iz novembra prošle godine upozorio je na nazadovanje i "anti-EU narativ" na "najvišim nivoima" srpske politike.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
