Viktor Orban i Milorad Dodik godinama su gradili odnos koji je prevazilazio uobičajenu diplomatsku saradnju. Mađarski premijer je u Banjaluku i Republiku Srpsku dolazio kao politički partner koji otvoreno osporava dio zapadnog pristupa regionu, dok je Dodik u njemu dobio evropskog lidera spremnog da relativizuje pritiske iz Sarajeva, Brisela i zapadnih prestonica. U tom okviru, mađarska podrška nije bila samo politička poruka, nego i instrument uticaja kroz kredite, investicije i energetske aranžmane.
Politika i finansije
Veza između Orbana i Dodika nije bila samo simbolična, nego i konkretna politička i finansijska. Mađarska je ranije najavljivala i finansirala projekte u Republici Srpskoj, uključujući tri projekta vrijedna više od 100 miliona eura, među kojima su Vjetropark Hrgud, hidroelektrana na Trebišnjici i postrojenje za preradu otpadnih voda u Gradiški. Bilo je riječi i o direktnoj pomoći u energetskim projektima u RS koji su se mjerili u stotinama miliona dolara. Nakon nedjeljnih izbora, moguće je da će se, ukoliko ne potpuno, taj kurs Mađarske s Peterom Mađarom na čelu značajno promijeniti.
Dodik poručuje da će Republika Srpska ostati zahvalna Orbanu na svemu što je učinio razumijevajući njenu poziciju.
„Uvijek smo na neki način bili sami ovdje, osim Srbije i Rusije. I imali smo neoliberalni svijet protiv nas. Orban je bio tu glas razuma. Želim što prije da se vidim s njim i da razgovaramo o tome kako ćemo dalje“, rekao je Dodik, koji ne vjeruje da će ranije započeti projekti biti obustavljeni.
„Ako dođe do prekida, to će biti jednostrani prekid s mađarske strane. Mi sa naše strane idemo dalje ako to bude moguće. Ako ne, bez toga smo živjeli i prije pet, šest godina“, kaže Dodik.
Orbanov poraz najteže pogađa upravo one aktere koji su u njega gledali kao predstavnika „alternativnog Zapada“, spremnog da razumije drugačije politike. Za Dodika, to znači gubitak važnog međunarodnog oslonca u trenutku kada mu je svaki spoljnopolitički štit dragocjen, naročito nakon niza kriza i sporova sa institucijama BiH.
Nova politička realnost
Za Aleksandra Vučića, poruka je slična. Nestaje jedan od najvažnijih lidera u EU koji je često služio kao dokaz da se može voditi politika balansiranja između Brisela, Moskve i nacionalnih interesa bez većih posljedica. Srbija u ovoj situaciji nosi i „breme“ ranijeg dogovora o prodaji dijela Naftne industrije Srbije mađarskom MOL-u, oko čega je Vučić optimističan.
„Vjerujem u nastavak dobre saradnje između Mađarske i Srbije i zahvalan sam Viktoru Orbanu što je takve odnose učinio mogućim“, poručio je Vučić, čestitajući Mađaru izbornu pobjedu.
Nova politička realnost ne znači da će sve veze nestati preko noći, ali znači da se mijenja politička atmosfera. Novi odnos snaga u Budimpešti vjerovatno će biti manje sklon ličnim savezima i više vezan za institucionalnu politiku prema regionu.
„Ako nova mađarska vlast bude htjela da se distancira od Orbanovog modela, Dodik i Vučić će ostati bez važnog dijela narativa o međunarodnoj podršci koju su koristili u domaćoj politici“, vjeruje novinar Goran Dakić.
Dodik je ranije Orbana opisivao kao prijatelja i partnera s kojim razgovara o „strateškim projektima“ u energetici i poljoprivredi, naglašavajući da Republika Srpska želi da gradi ekonomiju sa onima koji je „razumiju i poštuju“. Takva retorika pokazuje koliko je politički vezao svoju priču za mađarsku zaštitu i investicije. S druge strane, opozicija u Republici Srpskoj godinama upozorava da se iza te saradnje krije politička zavisnost i finansijski aranžmani koji nemaju dovoljno transparentnosti. Taj ton je dodatno pojačan nakon mađarskih kredita i projekata u energetici i poljoprivredi.
Novo poglavlje za BiH?
Prvi čovjek opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), Branko Blanuša, vjeruje da će Peter Mađar nastaviti da njeguje prijateljske odnose i jača institucionalnu saradnju sa Republikom Srpskom koja će koristiti narodima, a ne isključivo pojedincima.
„Našem srpskom narodu u Republici Srpskoj poručujem: pogledajmo Mađare koji su pokazali da očekuju od vlasti da služi narodu, a ne obrnuto“, rekao je Blanuša.
Iz Federacije BiH i diplomatskih krugova u Sarajevu odnos prema Orbanu bio je uglavnom rezervisan, na momente kritičan, posebno nakon što je otvoreno stao uz Dodika. Bosanskohercegovačko ministarstvo vanjskih poslova i drugi zvaničnici u Sarajevu više puta su naglašavali potrebu za očuvanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, dok su mađarske izjave i potezi često doživljavani kao miješanje u unutrašnje stvari zemlje. U tom smislu, Orbanov pad je u Sarajevu dočekan kao slabljenje jedne politike koja je u BiH izazivala različite političke reakcije.
„Radujemo se novom poglavlju u odnosima između Bosne i Hercegovine i Mađarske, zasnovanom na međusobnom poštovanju, istinskom partnerstvu i zajedničkim evropskim vrijednostima“, rekao je šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, koji je ranije izražavao otvoreno neslaganje sa zvaničnom Budimpeštom kada je riječ o podršci rukovodstvu Republike Srpske, posebno tokom političkog sukoba nakon presude Dodiku.
Lider HDZ BiH Dragan Čović takođe je uputio čestitku pobjedniku izbora u Mađarskoj, napisavši da se „raduje snažnoj saradnji i dobrim odnosima između dvije vlade i naroda u narednom periodu“.
Uz Čovića, čestitku Mađaru uputio je i hrvatski premijer Andrej Plenković, rekavši da se radi o političkoj promjeni voljom birača i da očekuje pomake iz Budimpešte na nivou odlučivanja unutar EU.
„Sada je trenutak da stavimo na nove temelje naše odnose i pokušamo da rješavamo otvorena pitanja“, rekao je Plenković u Mostaru.
Politička matematika
S druge strane, suština problema za Dodika i Vučića nije samo u jednom porazu na izborima, nego u tome što je nestao partner koji je njihovim politikama davao evropski legitimitet. Orban je bio koristan jer je pokazivao da u EU postoji lider koji osporava dominantan briselski pristup, kritikuje sankcije i otvoreno podržava pojedine lidere na Balkanu. Njegov poraz sada slabi tu matricu i ostavlja manje prostora za političko pozivanje na „mađarski model“ ili na Budimpeštu kao zaštitnika.
Za Republiku Srpsku to može da znači i oprezniji odnos prema budućim mađarskim projektima, posebno u energetici i agraru. Mađarski krediti i ulaganja nisu samo ekonomsko pitanje, nego i politička poluga, a nova vlast u Budimpešti bi mogla tražiti drugačije uslove ili hladniji ton prema Dodiku. To je važna promjena jer se kroz te projekte često gradila priča o međunarodnoj normalizaciji odnosa koje su drugi akteri u BiH smatrali problematičnim.
Sada će biti ključno pratiti da li će nova mađarska vlast nastaviti barem dio postojećih aranžmana ili će ih revidirati. Ako dođe do zahlađenja, Dodik će izgubiti i simbolički i praktični kanal prema jednom dijelu EU, dok će Vučić ostati bez važnog regionalnog saveznika u evropskim institucijama. To bi moglo pojačati pritisak na obje politike da se više oslanjaju na unutrašnju kontrolu, a manje na vanjsku zaštitu.
Pozicija feniksa
„Gospodin Orban je vodio jednu, najblaže rečeno neprimjerenu politiku – ne samo u BiH, nego i u regionu, favorizujući samo jednu od strana. Tako da sve što se dogodi u budućnosti ne može biti lošije od onoga što je Orban radio“, smatra politički analitičar Faruk Kajtaz.
Orbanov poraz zato je mnogo više od mađarske priče. Za Dodika je to kraj jedne političke iluzije da se uz pomoć Budimpešte može amortizovati unutrašnji, ali i pritisak Zapada. Za Vučića je to upozorenje da se krug lidera koji su mu služili kao evropski štit sužava, a politička cijena takvog oslanjanja sve je veća.
Međutim, nije mali broj političara u Republici Srpskoj koji smatraju da je pobjeda Mađara samo nastavak iste politike, što bi se u perspektivi moglo pokazati kao dobar izbor ne samo za Mađare, nego i za „prijatelje“ Viktora Orbana.
„Orban je izgubio političku bitku, ali je udario temelje evropskog suverenizma, antimigrantske i antiratne politike“, kaže predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, član vladajuće koalicije. Politički je, kaže Stevandić, Orban ostao u poziciji feniksa i džentlmenski priznao poraz.
„Mađar je njegov učenik. Da li odlazi ili opet počinje“, upitao je Stevandić. Odgovor će sigurno dobiti odmah po formiranju vlasti u Mađarskoj.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
