Proruski bivši predsjednik Rumen Radev ubjedljivo je pobijedio na izborima u Bugarskoj, pokazali su danas zvanični rezultati, potisnuvši dugo dominantne političke snage i potencijalno približivši tu članicu Evropske unije (EU) i NATO-a Moskvi, prenosi agencija Rojters.
Ta agencija navodi da je taj rezultat, bolji od prognoza iz predizbornih anketa, jedan od najsnažnijih koje je osvojila jedna stranka u posljednjoj generaciji, te da bi mogao, barem zasad, da okonča hroničnu nestabilnost koja je dovela do osam izbora za pet godina.
Radevova stranka Progresivna Bugarska osvojila je 44,7 odsto glasova nakon što je prebrojano 91,7 odsto glasačkih listića, što ukazuje da bi mogla da vlada sama, iako on nije isključio koaliciju sa proevropskom grupacijom ili manjom strankom.
Rezultat Progresivne Bugarske stavio ju je daleko ispred proevropske koalicije Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska (PP-DB), koja je osvojila 13,2 odsto, i dugo dominantne stranke GERB, koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, sa 13,4 odsto.
"Ovo je pobjeda nade nad nepovjerenjem, pobjeda slobode nad strahom i, konačno, ako hoćete, pobjeda morala", rekao je Radev na konferenciji za novinare kasno u nedjelju.
Euroskeptik i bivši borbeni pilot, koji se protivio vojnoj podršci ukrajinskim ratnim naporima protiv Moskve, Radev je u januaru podnio ostavku na uglavnom ceremonijalnu funkciju predsjednika Bugarske kako bi se kandidovao na parlamentarnim izborima, nakon što su masovni protesti u decembru srušili prethodnu vladu.
Na talasu frustracije zbog političke nestabilnosti u balkanskoj državi od 6,5 miliona stanovnika, Radev je stekao podršku birača umornih od korupcije i starih partija koje decenijama dominiraju politikom, piše Rojters.
"Sada postoji prilika da ono čemu su se ljudi nadali da će se promijeniti zaista postane vidljivo", rekla je za Rojters Evelina Koleva, menadžerka u kompaniji za digitalni marketing u Sofiji, glavnom gradu.
Pitanja vanjske politike
Radevova kampanja izazvala je poređenja sa proruskim bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kada je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom i obnovi slobodnog dotoka ruske nafte i gasa u Evropu.
Takođe je kritikovao Evropsku uniju zbog prevelikog oslanjanja na obnovljive izvore energije.
Ipak, Radev je bio neodređen kada je riječ o politici i još nije jasno u kojoj mjeri će promijeniti vanjsku politiku Bugarske, crnomorske države na jugoistočnom krilu EU, koja je u januaru pristupila eurozoni - potezu koji je Radev kritikovao.
Analitičari ne očekuju da će pokušati da poništi uvođenje eura u Bugarskoj niti da blokira šire pakete pomoći EU Ukrajini.
Radev je u nedjelju rekao da bi bio spreman da sa PP-DB radi na reformi pravosuđa i da će Bugarska "ulagati napore da nastavi svojim evropskim putem".
Neki birači bili su oprezni.
"Ne znam da li da vjerujem da će doći do promjene u političkoj klasi. Ali nadam se da će to biti nabolje jer je, ipak, krajnje vrijeme da dobijemo nekakvu promjenu", rekao je Venelin Spasov, 31-godišnji agent za nekretnine iz Sofije.
Zabrinutost zbog troškova života
Bugarska se brzo razvijala od pada komunizma 1989. godine i pridružila se EU 2007. Očekivani životni vijek znatno je porastao, nezaposlenost je najniža u EU, a ekonomija ima veće zaštitne mehanizme od usvajanja eura.
Ali po drugim pokazateljima i dalje zaostaje za zemljama EU.
Troškovi života postali su posebno važno pitanje otkako je Bugarska ušla u eurozonu. Prethodna vlada pala je usred protesta protiv novog budžeta koji je predlagao povećanje poreza i veće doprinose za socijalno osiguranje.
"Glavni izazov za zemlju jesu ekonomska i demografska kriza. Ne izgleda da u pobjedničkom taboru ima mnogo ideja ni za jedno od ta dva pitanja", rekao je Tihomir Bezlov, viši saradnik Centra za proučavanje demokratije u Sofiji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
