Američki gasovod ubrzao Šmitov odlazak

Kristijan Šmit, posljednji izaslanik zadužen za nadgledanje sprovođenja mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini (BiH), nakon ratova devedesetih godina podnosi ostavku, saopštila je juče Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR). Navedeno je da će on tu dužnost obavljati do izbora njegovog nasljednika.

“Poslije gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za BiH, mandata zasnovanog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kristijan Šmit je donio ličnu odluku da okonča svoju službu u sprovođenju odredbi mira u BiH”, navedeno je u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu OHR-a.

Šmit se više puta sukobljavao sa Miloradom Dodikom, bivšim predsjednikom Republike Srpske i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Dodiku je 2025. izrečena šestogodišnja zabrana obavljanja javne funkcije jer je odbijao da prizna Šmitove odluke.

Agencija Rojters navodi da se, izgleda, Dodikova pozicija u međuvremenu popravila jer SAD nastoje da pojačaju prisustvo u BiH.

SAD su mu prošle godine ukinule sankcije, a sin predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp Mlađi, prošlog mjeseca je posjetio Republiku Srpsku.

Njemački list “Frankfurter algemajne cajtung” je objavio da su SAD tražile Šmitov odlazak iz razloga povezanih sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija vrijednog 1,5 milijardi eura, koji podržavaju SAD i kojim bi se američki gas transportovao iz Hrvatske u BiH. Diplomatski izvor, koji nije želio da bude imenovan, rekao je za Rojters da Šmit odlazi pod pritiskom SAD, ali nije iznio dodatne detalje.

Sarajevski mediji su objavili da je Šmit podnio ostavku pod pritiskom američke administracije, zbog toga što nije ukinuo zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, ili nametnuo novi, koji bi sredio to pitanje. Navodi se da je to učinjeno zato što SAD žele što prije da krenu u realizaciju Južne gasne interkonekcije, čiji veliki dio trase prelazi upravo preko državnog zemljišta.

Dodik je 2025. dobio šestogodišnju zabranu političkog djelovanja jer je odbijao da prizna Šmitove odluke, ali se čini da se njegov položaj promijenio otkako SAD nastoje da pojačaju prisustvo u BiH, piše Rojters

Projekat gasovoda je povjeren američkoj kompaniji “AAFS Infrastructure and Energy”, iza koje, kako je ranije objavljeno, stoje bliski saradnici Donalda Trampa. Kompanija je osnovana u novembru prošle godine i nema iskustva u sličnim projektima.

Iz Brisela je vlastima u BiH upućeno upozorenje da moraju da poštuju pravila Evropske unije (EU), odnosno da moraju “pažljivo razmotriti obaveze” iz Ugovora o Energetskoj zajednici prilikom izrade energetskih zakona.

Da bi se zadržao napredak ka članstvu u EU, naveli su, ključno je da zakoni budu usklađeni sa preporukama Evropske komisije.

Za EU, kako je naglašeno, problem nije sam gasovod Južna interkonekcija, koja treba da smanji zavisnost BiH od ruskog gasa, već način na koji je projekat dodijeljen američkoj kompaniji, bez transparentne procedure i pravila javnih nabavki.

Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun, a 2022. godine je dopunjen Šmitovom odlukom, kojom je još jednom potvrđen i pojašnjen režim zabrane raspolaganja državnom imovinom, uz pozivanje na ranije odluke Ustavnog suda BiH.

Iz OHR-a je ranije naglašeno da će taj zakon ostati na snazi, sve dok se u parlamentu BiH ne donese zakon koji će riješiti sporno pitanje državne imovine, koja je jedan od pet uslova da se u BiH okonča mandat OHR-a.

Agencija Beta piše da bošnjački političari insistiraju na stavu da je titular državne imovine država BiH, dok vlasti u Republici Srpskoj tvrde da državna imovina pripada entitetima.

Sarajevski portal Kliks (Klix.ba) je objavio da su kandidati za Šmitovog nasljednika dvojica italijanskih diplomata koji uživaju podršku SAD. Navodi da bi se “ovakvo imenovanje poslije odlaska Šmita moglo tumačiti i kao svojevrsni šamar Njemačkoj i potiskivanje njenog uticaja u BiH”.

Portal piše da odlazak Šmita otvara novo političko poglavlje koje će sigurno dodatno ugrijati predizbornu kampanju i ključna pitanja u BiH. Ocjenjuje da će Dodik iskoristiti Šmitov odlazak da ga prikaže kao svoj veliki uspjeh.

“Bez obzira da li je to bilo ‘dio paketa’ kojim je Dodik dogovorio ukidanje sankcija kako bi prekinuo s napadom na ustavno-pravni poredak BiH ili dio pritiska zbog poslovnih interesa američkih kompanija vezanih za Južnu interkonekciju, odlazak Šmita daje priliku Dodiku da se predstavi kao pobjednik”, konstatuje se u tekstu.

Ističe se da će odlazak Šmita otvoriti novi niz pitanja koji će, između ostalog, tražiti od vladajućih u SNSD-u da se ponovo odrede prema ranijim narativima, jer negiranje Šmitovog legitimiteta kao visokog predstavnika nije proizlazilo iz njegove ličnosti, već zbog toga što nije imenovan u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) nego odlukom Savjeta za primjenu mira u BiH (PIC).

“U tom smislu, ukoliko bi novog visokog predstavnika imenovao PIC, bez odluke SB UN, principijelno za Dodika bi bilo da nastavi osporavati legalnost”, navodi se u tekstu, uz podsjećanje da je, i pored osporavanja, Dodik sprovodio sve Šmitove odluke.

Kliks navodi da Šmitova najava da će ostati na funkciji do imenovanja nasljednika na određeni način garantuje kontinuitet institucije i ostavlja Evropi važnu polugu ukoliko dođe do diplomatskog raskola sa SAD.

Očekuje se da Šmit danas predstavi polugodišnji izvještaj o BiH pred SB UN. “Frankfurter algemajne cajtung” je naveo da će u izvještaju upozoriti na prijeteći raspad BiH i “razgradnju” države

Dodik je juče rekao da će RS, kao potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma (dio koji tumači civilno sprovođenje mirovnog sporazuma i ulogu visokog međunarodnog predstavnika), zajedno sa ostalim potpisnicima, učestvovati u eventualnom izboru novog visokog predstavnika u BiH.

“Kada mi damo predlog, onda će on biti potvrđen u SB UN. Tražićemo da se taj mandat ograniči na godinu ili dvije i da se počisti smeće bivših visokih predstavnika. Time se daje još jedna šansa BiH”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, to znači izvorni Dejton i početak gradnje međusobnih odnosa bez stranaca.

“Ako toga ne bude, šta će nam neko ko će nastaviti isto”, kazao je Dodik.

On je ocijenio da podnošenje ostavke Kristijana Šmita Savjetu bezbjednosti “nema nikakvog smisla, jer ga ovaj savjet nikada nije ni izabrao”, dodavši da je Šmit “otjeran i da mu je poručeno da će imati probleme ako ne ode”.

Dodik je za RT Balkan izjavio da će Rusija na predstojećoj sjednici SB UN, zakazanoj za danas, na kojoj će se razmatrati stanje u BiH, tražiti da se ponište sve odluke koje je Šmit nametnuo tokom svog petogodišnjeg mandata.

Očekuje se da Šmit danas predstavi polugodišnji izvještaj o BiH pred SB UN. “Frankfurter algemajne cajtung” je naveo da će u izvještaju upozoriti na prijeteći raspad BiH i “razgradnju” države.

Šmit je funkciju visokog predstavnika u BiH preuzeo 2. avgusta 2021. godine od svog prethodnika Valentina Incka.

Njega je na tu poziciju imenovao PIC, a vlasti u RS nikada nisu priznale njegov legitimitet, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u SB UN, zbog protivljenja Rusije i Kine.

Šmit, međutim, nije jedini visoki predstavnik koji je imenovan tako, s obzirom na to da je na isti način mandat visokog predstavnika dodijeljen Kristijanu Švarc Šilingu.

Jedna od najznačajnijih Šmitovih odluka tokom petogodišnjeg mandata u BiH bila je izmjena Krivičnog zakona BiH. Na osnovu tih izmjena, Dodik je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.