Albanci ustali protiv Kušnerovog projekta

Protivnici izgradnje luksuznog kompleksa tvrde da su zaštićena obala, vladavina prava i glas građana stavljeni pred svršen čin, dok premijer Edi Rama proteste pripisuje “hibridnom ratu” i dezinformacijama

6792 pregleda 0 komentar(a)
Sa protesta u Tirani u srijedu, 3. juna, Foto: Rojters
Sa protesta u Tirani u srijedu, 3. juna, Foto: Rojters

Protesti u Albaniji protiv izgradnje luksuznog turističkog kompleksa, koji planira kompanija povezana sa zetom Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom, mogli bi se intenzivirati nakon što su protivnici projekta odbili ponudu premijera te zemlje “da razgovaraju o rješenjima”.

Zahtjevi da se blokira projekat vrijedan 1,6 milijardi dolara, predviđen u području koje se dugo smatra jednim od ekološki najosjetljivijih na Mediteranu, sve su glasniji, dok je albanski premijer Edi Rama za proteste okrivio “hibridni rat protiv Albanije i dezinformacije”.

“Mi se nalazimo u hibridnom ratu. Albanija je meta napada neprijatelja koje jako dobro poznajemo. Ona je meta napada snažne konkurencije iz našeg dela Sredozemlja i hiljada lažnih online profila stvorenih da bi generisali ovu oluju”, rekao je Rama.

Albanija
foto: Beta/AP

Rama u saradnji sa Kušnerom i njegovom suprugom Ivankom Tramp na malom ostrvu Sazan i u primorskom selu Zvernec, na jugu Albanije, namjerava da na 1.400 hektara izgradi luksuzno odmaralište sa hotelima sa ukupno 10.000 soba i uz to vile, apartmane, bazene i marine za jahte.

Vlasti su taj dio obale već ogradile bodljikavom žicom, a protest koji je u početku mobilisao ekologe i lokalne žitelje, proširio se nakon što su se objavljeni snimci brutalnog obračuna privatnog obezbjeđenja sa demonstratima.

Demonstranti se okupljaju ispred sjedišta vlade, noseći gumene flamingose i transparente sa porukama “Nacija nije na prodaju” i “Ne želim Albaniju kao Dubai”.

Ovaj pokret je bez presedana u postkomunističkoj istoriji Albanije. Bez podrške bilo koje političke partije, oni grade nezavisan pokret odozdo, zasnovan na građanskoj mobilizaciji. To su uglavnom mladi ljudi, većinom mlađi od 30 godina, rekla je Gresa Hasa, stručnjakinja za Albaniju i doktorantkinja na Univerzitetu u Gracu u Austriji

“Od početka do kraja vladao je potpuni nedostatak transparentnosti”, rekao je za britanski “Gardijan” Aleksandar Trajče, izvršni direktor vodeće organizacije za zaštitu prirode u toj zemlji, Zaštita i očuvanje prirodne sredine u Albaniji (PPNEA). “To nije samo bez presedana - riječ je o potpunom urušavanju vladavine prava, bez ikakvog obzira prema društvu, bez brige za životnu sredinu, bez ugovornih dozvola, samo sa buldožerima koji ulaze na teren.”

“Nijesmo vidjeli nikakvu javnu raspravu niti javno dostupnu dokumentaciju u vezi sa dozvolama, i zato sada kažemo: ako uklone buldožere, uklone ogradu i obnove staništa u stanje u kojem su bila, onda možemo početi da razgovaramo”.

Uzbuna se, kako je rekao za britanski list, pretvorila u javni gnjev kada su radnici počeli da podižu ogradu sa betonskom osnovom i bodljikavom žicom na vrhu oko lokacije blizu Zverneca, angažovali privatnu zaštitarsku firmu da je čuva, a teška mehanizacija počela da uništava drevne dine i šume mediteranskog bora kako bi se raščistio prostor za pristupne puteve.

“Tada su se mještani zaista razbjesnili”, rekao je. “Ljudi koji tamo imaju zemlju ili je obrađuju odjednom nijesu mogli da dođu do nje... To je sada prevazišlo pitanje zaštite životne sredine. To je pitanje građana. Mnogo je šire.”

Ove sedmice, albansko Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije, SPAK, saopštilo je da je pokrenulo istragu o kontroverznim izmjenama zakona usvojenim 2024. godine, koje se odnose na zaštićena područja. Državni tužilac za borbu protiv korupcije saopštio je da istražuje vlasništvo i pravni status zemljišta predviđenog za projekat, kao i da je zaplijenio imovinu osoba povezanih s projektom.

U razgovoru za američki CNN, Rama je negirao da su se protesti proširili na cijelu zemlju, insistirajući da su oni ograničeni i da su pojedini mediji namjerno preuveličali nezadovoljstvo javnosti.

Navodeći da se mnogi demonstranti sigurno rukovode dobrim namjerama i da su zaista zabrinuti za životnu sredinu, Rama je kazao da su oni izmanipulisani lažnim informacijama koje kruže na internetu.

Na pitanje o istrazi o korupciji, o čemu je pisao portal Politiko, Rama je rekao da je to “lažna vijest”. On je kazao da se istraga odnosi samo na jednog vlasnika zemljišta koji je svoju zemlju prodao u “potpuno transparentnoj bankarskoj transakciji” a ne na čitavu investiciju.

Albanski premijer je u intervjuu istakao da je, u realizaciji projekta, “grupa koju čine ne samo Kušner i Ivanka Tramp nego i neki drugi vrlo ugledni investitori angažovala pet najboljih arhitekata u svijetu”.

“Rade rame uz rame sa vrhunskim inženjerima ekologije i stručnjacima za održivi razvoj. Angažovana je i jedna od najvećih konsultantskih kompanija u svijetu da analizira uticaj na životnu sredinu”, rekao je Rama, koji se tokom intervjua nekoliko puta verbalno sukobio sa novinarom CNN koji ga je učestalo pitao o projektu za kompleks.

Na pitanje novinara da li će projekat biti nastavljen, Rama je odgovorio: Ponavljam, još nema projekta, još nema projekta, a na primjedbu novinara CNN da “samo želi da to razjasni”, Rama je uzvratio: “Da li želite da slušate, ili samo da pričate”.

Projekat na području Sazana i sela Zvernec postao je jedna od najspornijih inicijativa u Albaniji i izazvao rasprave o zaštiti prirode, ulaganjima u turizam, budućnosti albanske obale, i prije svega o korupciji.

“Ovaj pokret je bez presedana u postkomunističkoj istoriji Albanije”, rekla je za Politiko Gresa Hasa, stručnjakinja za Albaniju i doktorantkinja na Univerzitetu u Gracu u Austriji. “Bez podrške bilo koje političke partije, oni grade nezavisan pokret odozdo, zasnovan na građanskoj mobilizaciji. To su uglavnom mladi ljudi, većinom mlađi od 30 godina”.

Tirana
foto: REUTERS

Dok se tokom protekle sedmice sve više ljudi oglašavalo na društvenim mrežama kako bi podržalo proteste, manji broj njih širio je dezinformacije na internetu, lažno tvrdeći da je zemljište prodato Izraelu, ponekad navodeći Kušnerovo jevrejsko porijeklo kao dokaz skrivene političke agende. Na samom protestu nije bilo mnogo vidljive podrške takvim tvrdnjama, navodi “Politiko”.

Hasa je rekla da antisemitizam nije obilježje pokreta. “Ogromna većina prigovora usmjerena je na projekat i proces odlučivanja koji ga prati”, kazala je. “Ljude ne zanima vjerski ili etnički identitet Džareda Kušnera.”

Protest je u srijedu veče postao napet nakon što su demonstranti probili metalne barikade koje su prvobitno blokirale put u blizini kancelarije premijera, uprkos pokušajima policije da ih potisne vodenim topovima.

Investitori tvrde da će projekat razvijati odgovorno. “Naš fokus ostaje na odgovornom upravljanju, unapređenju životne sredine, otvaranju radnih mjesta i stvaranju dugoročne vrijednosti za lokalne zajednice. Poštujemo tekuće javne i institucionalne procese”, rekao je Ašer Abešera, predsjednik kompanije Sazan Real Estate Development LLC, koja razvija planove u partnerstvu sa Kušnerovom firmom Affinity Partners.

Kušner je 2024. najavio planove za izgradnju rizorta kao dio šire investicije koja je uključivala i nekadašnju zgradu generalštaba u Beogradu. Prošle godine je odustao od projekta u Srbiji nakon uličnih protesta protiv njega.

Pogledajte još: