Ekshumacija i prenos posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica u Sloveniji, za koje hrvatske vlasti tvrde da pripadaju žrtvama likvidacija sa kraja Drugog svjetskog rata, prije svega pripadnicima vojske NDH i u manjem dijelu civilima, ponovo je otvorila pitanja identifikacije i nacionalne pripadnosti stradalih, uključujući i moguće prisustvo crnogorskih četnika među ekshumiranim ostacima, piše hrvatski portal Novosti.
Prema navodima tog medija, u okviru dosadašnjih istraživanja i ekshumacija na devet lokacija u Sloveniji, pored pripadnika oružanih formacija NDH, pominju se i ostaci pripadnika drugih vojski i nacija, među kojima su i crnogorski i srpski četnici.
Hrvatski ministar branitelja Tomo Medved saopštio je da je nedavno preuzimanje 500 posmrtnih ostataka iz Slovenije tek prva primopredaja, najavljujući nastavak saradnje sa slovenačkom stranom na ekshumacijama i identifikaciji.
Kako navodi portal Novosti, dosadašnja istraživanja pokazuju da su posmrtni ostaci na pojedinim lokacijama pomiješani, te da u mnogim slučajevima nije moguće precizno utvrditi nacionalnu pripadnost stradalih, što dodatno komplikuje planove za njihovo prebacivanje u Hrvatsku.
Detaljni opisi svake pojedinačne grobnice navedeni su u knjizi "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji", koja je prošle godine objavljena u izdanju Školske knjige i uz finansijsku podršku hrvatske Vlade.
Informacije su mahom citirane iz rada službene slovenačke Komisije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta. Jedan od autora knjige, istoričar Mitja Ferenc, dugogodišnji je član i saradnik te Komisije i vjerovatno najupućenija osoba u temu poslijeratnih masovnih grobnica u Sloveniji. Lično je vodio projekte ekshumacija u nizu slovenačkih masovnih grobišta.
Kako se navodi, zahvaljujući Ferencovim publikacijama, Novosti su prije dvije sedmice demantovale Medveda koji je rekao da su svi bili žrtve ubistva bez suđenja i nedvosmisleno Hrvati.
Istraživanja su pokazala da je situacija u grobnicama koje su pronađene kod Glažuta, Hude jame, Kamniške Bistrice, Podstenica, Maribora, Ljubljane, Celja, Lobnice i Mosteca prilično kompleksna. Dok se na okruglom stolu u hrvatskom Saboru tvrdilo da je riječ djelimično ili u potpunosti o pripadnicima oružanih snaga NDH, u službenom slovenačkom izvještaju o analizi predmeta iz Hude jame piše da je "većina bila njemačkog i italijanskog porijekla i iz Kraljevine Jugoslavije", te da je "bilo i nekoliko predmeta koji se mogu povezati s NDH". Vještaci su zato zaključili da "da postoji velika vjerovatnoća da su žrtve u jami bile i pripadnici slovenskog domobranstva", pišu Novosti.
U grobnici Tezenski gozd kod Maribora ekshumirani su ostaci 1.179 žrtava. Slovenački istraživači procijenili su da se radi o vojnicima NDH, ali i "zasigurno i pripadnicima Crnogorske narodne vojske (tzv. crnogorski četnici) koji su bili uključeni u Hrvatske oružane snage, koji su takođe zarobljeni kod Blajburga". "Vjerovatno su u protivtenkovskom rovu i neki pripadnici muslimanskih milicija, njemački vojnici i vojne jedinice mađarske i albanske nacionalnosti (Hungarista legion i Skenderbegova legija), koje su bile u sastavu hrvatske vojske", opisuje Ferenc u knjizi "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji", citirajući službene podatke slovenskih istraživača.
Kod naselja Lobnica u opštini Ruše (blizu Maribora) 2006. i 2007. godine pronađeno je više grobnica. U jednoj su ekshumirani posmrtni ostaci 190 muškaraca. Rijetki lični predmeti dokazuju da su među strijeljanim i Hrvati. "Na osnovu predmeta pronađenih kod žrtava možemo pretpostaviti da je riječ o pripadnicima njemačke vojske, vojske NDH te moguće o srpskim ili crnogorskim četnicima".
O posmrtnim ostacima njemačkih vojnika svjedoče ostaci uniforme njemačke mornarice s pozlaćenim dugmadima. Dugmad s oznakama U i NDH upućuju na pripadnost oružanim snagama NDH, a pronađena obuća (ostaci opanaka) mogla bi pripadati crnogorskim četnicima, navodi Ferenc u knjizi "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji", citirajući službene podatke slovenskih istraživača, pišu Novosti.
U tekstu se podsjeća da se u Sloveniji i Hrvatskoj već godinama vodi politička i naučna debata o interpretaciji poslijeratnih likvidacija, kao i o načinu sahranjivanja i obilježavanja grobnica, pri čemu su prisutne i oštre političke podjele.
Kako se navodi, slovenačke vlasti su u međuvremenu izmijenile zakonodavni okvir koji se odnosi na prikrivene grobnice, što je otvorilo dodatne rasprave o mjestima pokopa ekshumiranih posmrtnih ostataka, uključujući i lokaciju u Ljubljani.
Prema pisanju Novosti, i dalje ostaje otvoreno pitanje tačne identifikacije velikog broja žrtava, među kojima su, kako se navodi u istraživanjima, mogli biti i pripadnici različitih vojski i nacionalnosti, uključujući i crnogorske četnike.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
