Evropska komisija u danas objavljenom Izvještaju o vladavini prava u Srbiji ukazala je, pored ostalog, na politički pritisak na sudstvo i tužilaštvo, bojazni zbog pokušaja nezakonitog uticanja na tužilaštvo za organizovani kriminal, činjenicu da se medijsko zakonodavstvo ne primjenjuje adekvatno, kao i da izborna reforma i revizija biračkog spiska tek treba da budu sprovedene u potpunosti.
U sedmom godišnjem Izvještaju o vladavini prava Evropska komisija ocjenjuje stanje u toj oblasti širom EU, kao i u kandidatima za članstvo - Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
Stanje vladavine prava Komisija je ocjenjivala u oblastima pravosudnih sistema, okvira za borbu protiv korupcije, medijskog pluralizma i slobode medija, kao i institucionalne kontrole i ravnoteže.
U izvještaju piše da u srpskom pravosuđu efikasnost u građanskim stvarima i privrednim sporovima ostaje stabilna, ali da postoji negativan trend u krivičnim stvarima, vrlo ozbiljni izazovi u rješavanju upravnih postupaka i izostanak rješavanja ustavnih žalbi.
U Srbiji su zakonskim amandmanima uklonjeni neki od postojećih mehanizama koji su bili garant nezavisnosti tužilaštva i sudstva, što je omelo i primjenu ustavnih reformi iz 2023. godine.
Venecijanska komisija potvrdila je da je Srbija povodom tih amandmana postupila po većem dijelu njenih preporuka, ali i dalje ostaje zabrinutost u pogledu nezavisnosti tužilaštva, piše u izvještaju Komisije.
Navodi se da je znatno porastao politički pritisak na sudstvo i tužilaštvo, uz ograničeno reagovanje Visokog savjeta tužilaštva i Visokog savjeta sudstva, vlade i parlamenta.
Dodaje se i da su izabrani novi članovi ta dva visoka savjeta, ali da je proces selekcije kandidata za Visoki savjet tužilaštva pretrpio kašnjenja i proceduralne izazove.
Kasni se i u popunjavanju značajnog broja upražnjenih mjesta nosilaca pravosudnih funkcija. Još je u toku implementacija IT rješenja za novo upravljanje predmetima u tužilaštvima, a nisu preduzeti nikakvi koraci u realizaciji centralizovanog upravljanja predmetima na sudovima.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, većina aktivnosti iz prethodnog Akcionog plana za borbu protiv korupcije nije realizovana i dobar dio njih prenijet je u novi plan, piše u izvještaju.
Postoji, kako se navodi, zabrinutost zbog prepreka i pokušaja nezakonitog uticanja na tužilaštvo za organizovani kriminal. Ostaju izazovi i kada je riječ o stabilnom bilansu ostvarenih rezultata u istragama, optužnicama i pravosnažnim presudama u slučajevima visoke korupcije.
I dalje postoje slabosti u praksi u vezi s provjerom deklaracija imovine i u oblasti sukoba interesa, piše u izvještaju.
Dodaje se da je u pripremi nacrt zakona koji bi trebalo da otkloni zabrinutost zbog ograničene i slabe transparentnosti u oblasti lobiranja, a završen je zakon o finansiranju političkih aktivnosti koji još treba da prođe provjeru usklađenosti s preporukama ODIHR-a.
Takođe, i dalje se vrlo često koriste izuzeća od pravila Zakona o javnim nabavkama, čime se zaobilaze antikorupcijski mehanizmi.
U oblasti slobode medija i pluralizma Komisija je ocijenila da se audiovizuelno tržište Srbije i dalje suočava s ozbiljnim izazovima jer nema funkcionalnog tijela za donošenje odluka, odnosno Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).
Navodi se da je početkom jula Narodna skupština ponovo pokrenula proces usvajanjem autentičnog tumačenja Zakona o elektronskim medijima, otvarajući time put za povratak četiri člana Savjeta REM-a koja su prethodno podnijela ostavke.
Dalje se ocjenjuje da, iako je Savjet za štampu efikasno pratio poštovanje Kodeksa novinarske etike u štampanim medijima, to nije uticalo na pravednost raspodjele sufinansiranja od strane države.
Komisija je ukazala i da su bojazni oko uređivačke autonomije i pluralizma u javnim servisima i dalje prisutne, kao i na ozbiljne bojazni od dalje koncentracije medijskog tržišta te političkog i ekonomskog uticaja na medije.
U izvještaju o vladavini prava u Srbiji za 2026. navodi se i da se medijsko zakonodavstvo i strategija ne primjenjuju adekvatno, da se novinari često suočavaju s odbijanjem javnih tijela da otkriju informacije ili im uopšte ne odgovaraju, kao i da se bezbjednost novinara dodatno pogoršala s povećanim brojem fizičkih napada i prijetnji.
Na polju institucionalne kontrole i ravnoteže, Komisija je ocijenila da su efikasnost parlamenta i njegove nadzorne funkcije i dalje otežane nedostatkom istinske političke debate, kao i ograničenom sposobnošću poslanika da na odgovarajući način razmotre zakonske prijedloge i doprinesu parlamentarnoj i zakonodavnoj agendi.
Ukazuje se da nedavni napredak u izbornoj reformi i pokretanje revizije biračkog spiska još treba da budu sprovedeni u potpunosti, da su se pravni okvir za javne konsultacije i njegovo sprovođenje pogoršali, da je u Ustavni sud imenovano deset novih sudija, a da su tri mjesta ostala upražnjena, kao i da vršenje predsjedničkih ovlašćenja ostaje predmet intenzivne javne debate.
Komisija je ocijenila i da se većina nezavisnih tijela koja rade u oblasti osnovnih prava i dalje suočava s ograničenim resursima, da praćenje njihovih preporuka ostaje nedosljedno, kao i da su organizacije civilnog društva predmet pojačanih pritisaka i napada.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je na predstavljanju da je Izvještaj o vladavini prava važan jer pokazuje kandidatima za članstvo gdje mogu da urade više kako bi obezbijedili da njihove institucije mogu da podržavaju demokratiju, štite ljudska prava i pravedno i dosljedno primjenjuju zakone.
Kos je istakla da je napredak u tim oblastima ključni zahtjev za članstvo u EU koji utiče na tempo pristupnih pregovora.
„Takođe pomaže privlačenju investicija i podržava postepenu integraciju u Jedinstveno tržište“, rekla je evrokomesarka i dodala da će uključivanje kandidata u izvještaje koji se rade i za članice pomoći jačanju demokratije u susjedstvu Unije i učiniti je bezbjednijom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
