Projekat izgradnje luksuznog kompleksa, koji zet predsjednika SAD Džared Kušner želi da realizuje na najvećem albanskom ostrvu, pojačava uvjerenje među Albancima da država tretira zemlju kao inventar za strane investicije, a očigledna trgovina po principu „usluge za nekretnine“ još je manje suptilna u obližnjoj Srbiji, piše Fajnenšel tajms.
Albanci već dva mjeseca izlaze na ulice kako bi se suprotstavili planiranoj gradnji luksuznog odmarališta Kušnera i njegove supruge Ivanke Tramp na ostrvu Sazan, koja ugrožava stanište divljih flamingosa, simbola najvećih protesta u Albaniji od pada komunizma, navodi novinarka Una Hajdari u autorskom tekstu za britanski dnevnik.
Demonstranti su podigli, a zatim oborili bistu premijera Albanije Edija Rame sa natpisom „Posljednji diktator“, jasno stavljajući do znanja koga smatraju odgovornim, navodi se u tekstu i dodaje da je taj gest direktno podsjećanje na rušenje statue tvrdokornog komunističkog diktatora Envera Hodže 1991. godine.
Gnjevni su zbog plana izgradnje odmarališta na najvećem albanskom ostrvu, posebno nakon što je Ivanka Tramp u podkastu opisala da je očarana „nevjerovatnim, prelijepim privatnim ostrvom od 1.400 hektara“ koje je otkrila dok je bosonoga planinarila do njegovih vrhova, piše u tekstu.
„Trampova ćerka bi trebalo da bude srećna što se vratila sa svih deset prstiju. Sazan je preplavljen minama i zmijama u gotovo podjednakoj mjeri, a brojčano ih nadmašuju bunkeri i vojni tuneli Hodžinog paranoičnog režima, koji su izgrađeni širom ostrva. Ono je najpopularnije među istraživačima koji rado prelaze granice uprkos znakovima 'Zabranjen ulaz' i koji ne mare da li će poneki cementni blok pasti na njih“, navodi Hajdari.
Dodaje da brend koji Ivanka Tramp prodaje bogatim prijateljima iz Majamija prikriva činjenicu da je posao vjerovatno dospio u njeno krilo kao rezultat koruptivnih, tajnih dogovora iz prethodnih decenija, kojima je, prema tvrdnjama nezavisnih novinara i aktivista, oko 450 kilometara netaknute albanske obale podijeljeno i dato onome ko je najviše ponudio.
„Dok su flamingosi blizu gubitka prirodnog staništa zbog razvoja, demonstranti osjećaju da ih strani investitori decenijama istiskuju iz njihove zemlje, da se njihova dragocjena zemlja daje bogatim strancima, dok cijene na obali koju su nekada često posjećivali vrtoglavo rastu, a divlje plaže se pretvaraju u zatvorene destinacije za elitu“, piše u tekstu.
Kao i veći dio Balkana, Albanija je pretrpjela dvostruku traumu šok-terapijske tranzicije iz komunizma i bolno dubokog oslanjanja na SAD. Kontinuirana podrška Vašingtona ambicijama Albanije da uđe u EU i NATO učinila je SAD najvažnijim spoljnim saveznikom Tirane, ali to, kako se dodaje, zemlju čini i pogodnom za eksploataciju od onih koji imaju sreću da unovče američku geopolitičku težinu za ličnu korist.
U obližnjoj Srbiji još je manje suptilna očigledna trgovina po principu „usluge za nekretnine“, navodi se i dodaje da je razlika u tome što su Albanci dominantno proamerički nastrojeni, a Srbi imaju zategnut odnos sa SAD od bombardovanja 1999. godine.
„Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vješt je u izvlačenju koristi od nadmetanja Vašingtona i Moskve. Rušenje najosjetljivijeg 'ratnog memorijala' u Srbiji – razorene zgrade Generalštaba Vojske Jugoslavije – radi izgradnje Trampove kule bila bi mala cijena za valutu koju Vučić najviše cijeni – lični odnos sa američkim predsjednikom“, ocjenjuje Hajdari.
Ona podsjeća da se Kušner povukao i da je sporazum o projektu u Beogradu propao zbog protivljenja javnosti i zbog optužnice za korupciju, povezane sa ukidanjem statusa zaštićene kulturne baštine kompleksu nekadašnjeg Generalštaba.
U tekstu za britanski list Hajdari navodi i da bi bilo pogrešno smatrati da su aktuelne demonstracije u Albaniji usmjerene protiv SAD kao cjeline, imajući u vidu dominantno proameričko opredjeljenje među Albancima, već da se mnogi demonstranti protive ulozi Kušnera, „koji pomaže da se sravnjeni Pojas Gaze pretvori u ono što je Donald Tramp nazvao 'Rivijerom Bliskog istoka', a sada želi i jedno od njihovih ostrva“.
„Nejasnoća oko načina realizacije dogovora za Beograd i Sazan, ribarske i priobalne zajednice čije će živote projekti preoblikovati – izgleda da ništa od toga ne smeta Kušneru. U pitanju je ista ravnodušnost koju je donio u Gazu, gdje bi, kako je rekao tokom govora na Harvardu, 'dao sve od sebe da iseli ljude, a zatim da je očisti'“, piše u tekstu.
Projekat na ostrvu Sazan, kako se navodi, u krajnjoj liniji pojačava vjerovanje koje je već preovlađujuće među Albancima – da država tretira zemlju kao inventar za strane investicije, a sopstvene građane kao biračku jedinicu čiji pristanak joj nikada nije potreban.
„Za Džareda i Ivanku, Sazan nije ostrvo oblikovano Hodžinom paranojom ili simbol Albanije, koja se pretvara u igralište za bogate dok građani bježe iz zemlje u rekordnom broju. To je jednostavno vrhunska nekretnina sa nesrećnim prethodnim zakupcem, koja je na putu da postane sadržaj za Instagram“, dodaje se.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
